Naslovnica SPEKTAR Timoti Les: Pičovo imenovanje je plod zabrinutosti Londona za sudbinu rešenja koja...

Timoti Les: Pičovo imenovanje je plod zabrinutosti Londona za sudbinu rešenja koja su 90-ih nametnuta Srbima

Bivši britanski diplomata i profesor na univerzitetu Kembridž Timoti Les, imenovanje glavnog maršala Ratnog vazduhoplovstva Velike Britanije Stjuarta Piča za specijalnog izaslanika te zemlje za Zapadni Balkan, vidi prvenstveno kao „izraz zabrinutosti Londona da je u opasnosti teritorijalno rešenje nametnuto Balkanu 90-ih, pre svega u BiH“, ali i kao „nedostatak poverenja u EU i SAD da to spreče“.

– Za London koji je svojim intervencijama odigrao važnu ulogu u oblikovanju rešenja za BiH, na Kosovu i Metohiji i u Severnoj Makedoniji – to je problem. Osim toga, London ne želi sukob zbog koga bi možda morao da interveniše – rekao je Les za Tanjug.

On ističe da je odluka Velike Britanije da imenuje izaslanika za Balkan u izvesnoj meri i izraz nedostatka poverenja u EU i SAD da same spreče, kako kaže, „kolaps teritorijalnih rešenja nametnutih 90-ih na Balkanu“.

– Bajdenova administracija je rastrzana na međunarodnom planu, a američka javnost se protivi nasilnoj intervenciji u perifernim regionima poput Balkana, a EU je takođe interno podeljena oko toga kako da odgovori na izazove u regionu – dodaje Les.

Pratite naše odabrane najbolje vesti na našem “Telegram” kanalu na Android telefonima preko instalacije na Play Prodavnici ili desktop računarima OVDE

Imenovanje Stjuarta Piča, navodi Les, odražava i novi geopolitički status Britanije.

– Nakon što je napustila EU, Velika Britanija više ne može da vrši uticaj u BiH preko Brisela, što znači da mora imenovati svog predstavnika koji može da zauzme svoje mesto pored postojećih izaslanika iz Vašingtona i Brisela. Imenovanje sopstvenog izaslanika, takođe je potvrđivanje nacionalne moći, nakon izlaska Britanije iz EU, a kada je riječ o ciljevima, imenovanje izaslanika je znak da Velika Britanija udvostručuje svoju dugogodišnju politiku održavanja teritorijalnog integriteta Balkana – kaže Les.

On podseća da London ne odobrava promene granica i da nastoji da pojača pritisak na svaku grupu koja traži da ih revidira – drugim riječima, na Srbe.

On kaže da to važi i za BiH, gde Srbi, prema njegovim rečima, „osporavaju političko rešenje i prete nezavisnošću“, i za Kosovo „gde je Srbija zapretila da će rasporediti svoju vojsku na sever, što bi dovelo do njegove aneksije“.

– Što se tiče taktike, britanski izaslanik će verovatno pokušati da se pozicionira kao posrednik između SAD i EU, pokušavajući da premosti pozicije Vašingtona i Brisela i održava ravnotežu snaga između njih. U tom procesu, specijalni izaslanik Ujedinjenog Kraljevstva takođe može sprovesti sopstvenu politiku. Izaslanik će takođe pokušati da učvrsti poziciju Kristijana Šmita čiji je autoritet sporan – navodi Les.

Dodaje da ostaje da se vidi da li će Britanija uspeti u svom cilju, jer, upozorava, imenovanjem izaslanika, London je pokazao svoju rešenost da podrži regionalno rešenje, ali je upitno koliki uticaj ima Velika Britanija.

– Moć izaslanika leži u njegovoj sposobnosti da mobiliše SAD i EU da preduzmu neophodne korake da podrže regionalno rešenje, ali njihova posvećenost nije zagarantovana, s obzirom na njihovu ravnodušnost prema regionu u prošlosti i produbljivanje političkih problema u sadašnjosti – zaključuje Les.