Američki naučnici iznenadili Kinu revolucionarnom tehnologijom za ekstrakciju litijuma: Brža, efikasnija i ekološki prihvatljivija metoda menja pravila igre
U trenutku kada se globalna potražnja za litijumom eksponencijalno povećava zbog ubrzanog razvoja industrije električnih vozila i baterijskih tehnologija, Sjedinjene Američke Države napravile su veliki tehnološki iskorak koji bi mogao da preokrene ravnotežu snaga na ovom tržištu.
Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Telegramu – Prijavi se
Naučnici sa Univerziteta Pensilvanija, predvođeni profesorom Feifeijem Šijem, razvili su inovativnu elektrokemijsku metodu koja omogućava ekstrakciju litijuma sa čak 92% efikasnosti, dok ujedno smanjuje emisiju štetnih gasova za 75% u poređenju sa tradicionalnim metodama.
Ova nova metoda obećava da će drastično smanjiti troškove proizvodnje litijuma za čak 35,6%, što bi moglo značajno da utiče na tržište u kojem je Kina do sada imala dominaciju.
S obzirom na to da globalna trka za resursima poput litijuma sve više podseća na geopolitičku borbu, ovaj američki tehnološki proboj dolazi u ključnom trenutku i može značajno promeniti dinamiku moći između dve vodeće sile u svetu.
Tradicionalna metoda eksploatacije litijuma oslanja se na isparavanje litijumskih rastvora iz slanih jezera (salamura) ili preradu minerala spodumena kroz energetski intenzivne procese koji podrazumevaju visoke temperature i hemikalije. Ove metode imaju brojne ekološke i ekonomske nedostatke:
Velika potrošnja vode – Tradicionalna ekstrakcija litijuma zahteva ogromne količine vode, što dovodi do isušivanja ekosistema u oblastima bogatim litijumom, poput Latinske Amerike.
Visoki ekološki otisak – Proces isparavanja iz slanih jezera traje od 12 do 18 meseci, a oslobađa značajne količine ugljen-dioksida i drugih štetnih gasova.
Energetska neefikasnost – Prerada spodumena zahteva temperature više od 1000°C, što drastično povećava troškove energije i emisiju ugljenika.
Zagađenje zemljišta – Ostaci iz procesa ekstrakcije često sadrže toksične nusprodukte koji kontaminiraju okolne ekosisteme.
Nasuprot tome, nova elektrohemijska metoda razvijena u SAD ne samo da eliminiše većinu ovih problema, već i donosi dodatne prednosti.
Naučnici su uspeli da razviju metodu koja koristi električni napon i peroksid vodonika kako bi se litijum selektivno izdvojio iz minerala spodumena. Ovaj proces eliminiše potrebu za visokim temperaturama i agresivnim hemikalijama, što ga čini energetski efikasnijim i ekološki prihvatljivijim.
Glavne karakteristike ovog revolucionarnog procesa su:
Ekstrakcija bez visokih temperatura – Nema potrebe za zagrevanjem spodumena na 1000°C, što značajno smanjuje energetske troškove.
Brža separacija litijuma – Proces se odvija u kontrolisanim uslovima, omogućavajući preciznu ekstrakciju litijuma u kratkom vremenskom periodu.
Drastično smanjenje otpada – Nema zagađenja zemljišta i voda, jer se koriste blage hemikalije i električni napon.
Mogućnost prilagođavanja proizvodnje – Podešavanjem električnog polja moguće je kontrolisati količinu litijuma koja se izdvaja, što povećava efikasnost u različitim uslovima eksploatacije.
Prema podacima objavljenim u prestižnom časopisu Nature, ova metoda ne samo da poboljšava efikasnost proizvodnje, već može imati i dugoročne ekonomske benefite, uključujući manje zavisnosti SAD od kineskog litijuma.
Litijum je danas ključni resurs u industriji baterija i smatra se „belim zlatom“ 21. veka. Kina trenutno drži oko dve trećine globalne prerade litijuma, dok SAD nastoje da smanje svoju zavisnost kroz ulaganja u domaće resurse i nove tehnologije. Prema podacima za 2025. godinu:
Kina poseduje 7,9% globalnih rezervi litijuma, dok SAD imaju samo 4%.
Kina kontroliše više od 60% proizvodnje litijumskih hemikalija potrebnih za baterije.
Amerika planira da poveća svoju proizvodnju litijuma na 500.000 tona godišnje do 2034., što bi moglo da smanji kinesku dominaciju.
Cena litijuma je pala za 80% u poslednjih godinu dana, zbog globalne hiperprodukcije, što dodatno komplikuje situaciju na tržištu.
Ovaj američki tehnološki iskorak dolazi u trenutku kada su SAD uložile milijarde dolara u razvoj domaće proizvodnje litijumskih baterija i infrastrukture za električna vozila. Njihova strategija je da kroz inovacije i smanjenje zavisnosti od uvoza preuzmu primat u ovom sektoru.
Ekonomske i ekološke prednosti nove metode
Osim tehnoloških benefita, nova elektrohemijska metoda pruža i značajne ekonomske i ekološke prednosti:
Smanjenje troškova za 35,6% u odnosu na konvencionalne metode.
Smanjenje emisije CO2 za 75,3%, što doprinosi smanjenju ekološkog otiska rudarske industrije.
Smanjenje zavisnosti SAD od stranih resursa, što poboljšava ekonomsku sigurnost zemlje.
Brža i skalabilna proizvodnja, koja omogućava brže prilagođavanje potražnji na tržištu električnih vozila i potrošačke elektronike.
Naučnici sada rade na unapređenju metode kako bi omogućili direktnu ekstrakciju litijuma u čvrstom stanju, što bi omogućilo bržu preradu sirovine u baterije. Ova tehnologija bi mogla da donese prekretnicu u globalnom lancu snabdevanja litijumom, omogućavajući efikasniju, održiviju i ekonomičniju proizvodnju.
Ako ova metoda bude uspešno implementirana u komercijalne rudarske operacije, Sjedinjene Američke Države bi mogle drastično smanjiti svoju zavisnost od kineskog litijuma, pa čak i postati lider u industriji baterija u narednim decenijama.
Nova elektrohemijska metoda za ekstrakciju litijuma razvijena u SAD predstavlja jedan od najvećih tehnoloških pomaka u oblasti rudarenja u poslednjih nekoliko decenija.
Sa efikasnošću od 92% i značajnim ekološkim i ekonomskim prednostima, ova tehnologija može dramatično promeniti globalnu industriju baterija i preoblikovati geopolitičke odnose između SAD i Kine.
Trka za litijumom se zahuktava, a ova inovacija može značiti novu eru energetske nezavisnosti za Ameriku i izazov za kinesku dominaciju na tržištu. Da li će ova tehnologija biti prekretnica u globalnoj borbi za kritične resurse, ostaje da se vidi u godinama koje dolaze.
Webtribune.rs
Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Telegramu – Prijavi se