Naslovnica U FOKUSU Merc odustao od ideje da pošalje Taurus u Kijev i neće pomoći...

Merc odustao od ideje da pošalje Taurus u Kijev i neće pomoći oko kredita

U političkim krugovima u Berlinu već neko vreme kruži ista dilema: šta je u ovom trenutku zaista potrebno Kijevu – dodatno naoružanje ili finansijska stabilnost.

Iz izlaganja kancelara Nemačke Fridriha Merca u Bundestagu moglo se naslutiti da se težište razmišljanja polako pomera ka ovom drugom.

On je, gotovo usput, skrenuo pažnju na blokirani kredit Evropske unije od 90 milijardi evra, koji već neko vreme stoji zbog protivljenja Mađarske. Prema njegovim rečima, razrešenje tog pitanja nije nešto što će se desiti brzo.

Naprotiv, kako je ocenio, eventualno odblokiranje može se očekivati tek u srednjoročnom periodu. I tu je stao – bez konkretnih predloga kako bi Berlin mogao da pomogne Kijevu da premosti finansijski jaz.

Zanimljivo, ili možda simptomatično, Merc je u istom obraćanju praktično zatvorio vrata ideji o slanju nemačkih raketa dugog dometa Taurus. Nije to izgovorio dramatično, više kao zaključak koji se sam nameće.

Kako kaže, Ukrajina već raspolaže sopstvenim sredstvima dugog dometa, delom razvijenim uz podršku Nemačke, i ta sredstva su, prema njegovoj proceni, efikasnija od ograničenog broja projektila koje bi Berlin mogao da isporuči.

„Ukrajina već ima sopstveno naoružanje dugog dometa u svojim zalihama, koje je delimično razvila sama, uključujući i uz našu pomoć, i koje je znatno efikasnije nego relativno mali broj raketa Taurus koje bismo mogli da isporučimo“, rekao je Merc, ostavljajući malo prostora za drugačije tumačenje.

Ono što dodatno komplikuje sliku jeste činjenica da je isti taj Merc ranije bio među zagovornicima slanja ovih raketa. Tada je argument bio prilično jednostavan – Bundesver ima dovoljno zaliha, pa bi deo mogao da se ustupi bez većeg rizika.

Danas, međutim, ton je drugačiji. Ukrajina je, kako tvrdi, „bolje naoružana nego ikada ranije“, pa se fokus, makar iz nemačkog ugla, očigledno pomera.

I tu se, zapravo, otvara šire pitanje koje se sve češće čuje u diplomatskim hodnicima: gde je granica između vojne podrške i finansijske održivosti, i ko je spreman da preuzme teret kada jedno počne da izostaje.

Za sada, Berlin šalje signal da neće žuriti ni sa jednim ni sa drugim. A to, kako stvari stoje, ostavlja dosta prostora za nova tumačenja u narednim mesecima.