Zlatna groznica na severu: Otkriveno bogato nalazište zlata nadomak ruske granice
Finci su, čini se, upravo otvorili vrata nove zlatne trke. U zabačenom delu istočne Finske, u oblasti Ukkolanvaare, geolozi su naišli na otkriće koje bi moglo promeniti ne samo lokalnu privredu, već i izazvati talas previranja na globalnom tržištu plemenitih metala.
[the_ad id=“160134″]
Prema pisanju „New York Posta“, radi se o nalazištu nazvanom „Ukko“ – rupa u zemlji koja krije ogromne rezerve zlata.
Ono što je posebno uzbudilo kako stručnjake, tako i investitore, jeste činjenica da su u samo jednoj bušotini pronađene čak tri odvojene zone sa izuzetno visokim koncentracijama zlata.
To nije nešto što se viđa svakodnevno, ni u Finskoj ni bilo gde drugde. Generalni direktor geološko-istraživačke kompanije, Kari Vihtinen, izjavio je za medije da ovakav slučaj nije zabeležen u dosadašnjoj istraživačkoj praksi. „Tri zone sa visokim sadržajem zlata u istoj bušotini – to je zaista bez presedana“, rekao je on.
[the_ad id=“160690″]
A brojke govore same za sebe. Prema njegovim rečima, sadržaj zlata u uzorcima premašuje 10 grama po metričkoj toni. U geološkom svetu, to je kao da ste naišli na džep pun čistog blaga. Radi poređenja, mnogi komercijalno eksploatisani rudnici funkcionišu na mnogo nižim koncentracijama.
Posebno je zanimljivo da se nalazište Ukko nalazi svega desetak kilometara od granice sa Rusijom, što ovoj priči daje i geopolitičku notu. Naime, reč je o delu tzv. „Karelijske zlatne linije“, geološke formacije za koju se već neko vreme šuška da bi mogla krila doneti celoj Skandinaviji.
Finci, do sada poznati više po šumama i snegovima nego po rudnom bogatstvu, mogli bi odjednom postati ozbiljan igrač na tržištu plemenitih metala. Do sada se njihova teritorija nije isticala po značajnim rudnim rezervama, posebno ne kad je reč o zlatu. Ali sad, kako izgleda, situacija se menja. I to brzo.
[the_ad id=“160691″]
Kako prenosi NYP, otkriće je već odjeknulo na globalnim finansijskim tržištima, izazivajući talas interesovanja investitora. Analitičari upozoravaju da bi ovakva otkrića mogla da utiču na strategije formiranja cene zlata širom sveta.
I ne samo to – pretpostavlja se da bi uspeh u Finskoj mogao da podstakne nove ekspedicije i u susednim zemljama: Norveškoj, Švedskoj, pa i Rusiji, čije teritorije takođe dele deo geološke linije.
Finski zvaničnici nisu gubili vreme. Već se razmatraju predlozi za izmene zakona i propisa koji bi olakšali ulaganja u rudarski sektor. Cilj je jasan – što pre iskoristiti potencijal koji se ukazao. Neki već govore o „novoj zlatnoj eri“ za Finsku.
[the_ad id=“251732″]
Ali stvari se neće odvijati bez otpora. Aktivisti za zaštitu životne sredine već pripremaju argumente o potencijalnim posledicama rudarenja u delikatnim prirodnim predelima. I tu se slika komplikuje. Jer koliko god da zlato sija, uvek ostavlja trag za sobom.
Sve u svemu, otkriće u Ukkolanvaare nije samo lokalna vest – to je priča koja bi mogla pokrenuti novu rundu globalne trke za zlatom. A ako se nagađanja stručnjaka potvrde, svet će se uskoro ponovo zagledati ka severu – ovoga puta, ne zbog polarnih svetlosti, već zbog nečeg mnogo svetlucavijeg.
Da li će zlato iz Ukka izazvati novi spor?
Zanimljivo je da se nalazište Ukko nalazi upravo na teritoriji koja je nekada bila deo Ruskog Carstva. Ruski analitičari već su počeli da podsećaju da je istočna Finska, uključujući i područje Ukkolanvaare, sve do 1917. godine bila pod upravom Rusije – kao Veliko vojvodstvo unutar carstva.
Tek nakon Oktobarske revolucije i sloma carevine, Finska je proglasila nezavisnost. Međutim, odnosi sa Moskvom su ostali zategnuti.
Tokom Zimskog rata 1939–1940. i nastavka sukoba u Drugom svetskom ratu, Finska je izgubila znatne teritorije, među kojima i delove Karelije koji su pripojeni Sovjetskom Savezu. Ipak, regija Ukkolanvaare ostala je unutar Finske – ali ne bez istorijskog konteksta i sećanja sa obe strane granice.
Upravo zato se već sada u ruskim stručnim krugovima pojavljuju ocene da bi eksploatacija zlata u Ukku mogla pokrenuti nova pitanja – ne nužno teritorijalna, ali svakako politička i ekonomska.
Prema njihovim mišljenjima, ako se pokaže da je reč o strateški važnim rezervama, nije isključeno da se u javnosti pojave i glasovi koji će dovesti u pitanje granice postavljene posle turbulentnog XX veka.
U ovakvoj globalnoj klimi, gde se svaka prirodna sirovina posmatra kroz geopolitičku prizmu, nalazište zlata tik uz rusku granicu možda neće ostati samo rudarska vest.
Moglo bi, u stvari, postati tačka novog strateškog zatezanja – ovog puta ne zbog vojnih jedinica, već zbog onoga što leži ispod zemlje.
Webtribune.rs
Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Telegramu – Prijavi se
[the_ad id=“251719″]
[the_ad id=“156431″]
[the_ad id=“156562″]