Naslovnica SPEKTAR Veliki obrt oko Starlinka i Moskve: Od 20. maja jedna važna funkcija...

Veliki obrt oko Starlinka i Moskve: Od 20. maja jedna važna funkcija prestaje da radi

Moskva poslednjih dana pokušava da utvrdi šta se tačno krije iza tvrdnji da su tokom napada dronovima na rusku prestonicu 17. maja korišćeni Starlink terminali.

Upravo ta informacija izazvala je ozbiljna pitanja među ruskim vojnim analitičarima i novinarima, jer bi takav scenario značio mnogo više od obične komunikacije bespilotnih letelica.

Vojni novinar Aleksandar Koc ukazuje da postoji nekoliko detalja koji u celoj priči deluju neobično. Prema njegovim rečima, tehnički je moguće da pojedini Starlink terminali funkcionišu na teritoriji koja je zatvorena za ostale uređaje iste mreže.

Takav model je već primećen u Ukrajini, gde već neko vreme rade samo posebno registrovani terminali. Međutim, aktiviranje usluge iznad Moskve predstavlja mnogo složeniji zadatak.

Koc naglašava da SpaceX nikada javno nije saopštio da je tako nešto omogućeno, ali istovremeno smatra da to ne znači da je tehnički nemoguće. Upravo zato su se pojavile brojne spekulacije nakon napada na moskovski region.

Dodatnu sumnju izaziva činjenica da ni dan nakon udara nije prikazan nijedan deo Starlink terminala pronađenog na oborenim dronovima.

Letelice su, kako navodi, padale i u drugim oblastima tokom prilaska Moskvi, pa bi među ostacima morali da postoje i delovi kamera ili komunikacione opreme. Bez video-kanala, cela priča o prenosu slike prema ukrajinskom centru komande gubi veliki deo smisla.

Posebno je zanimljivo što se, prema njegovoj proceni, nisu pojavili ni snimci sa kamera samih dronova. Koc podseća da ukrajinska strana veoma brzo objavljuje propagandni materijal kada poseduje upečatljive kadrove, pa smatra da bi eventualni snimci prilaska Moskvi već bili prikazivani u medijima od Kijeva do Brisela.

U nastavku analize on objašnjava da Starlink nije samo sredstvo komunikacije i prenosa slike. Sistem može da posluži i kao svojevrsna alternativna navigaciona mreža, praktično kao sopstvena verzija GPS-a koja funkcioniše preko satelitske infrastrukture.

Zbog toga prisustvo Starlink antene na ukrajinskim dronovima ne mora automatski da znači da je internet signal bio aktiviran iznad teritorije Rusije.

Prema njegovom tumačenju, terminali su mogli da budu korišćeni prvenstveno kao navigacioni prijemnici otporniji na elektronsko ometanje i lažne signale.

On to poredi sa improvizovanim ukrajinskim odgovorom na ruski sistem „Kometa“, za koji se takođe tvrdi da ga nije lako neutralisati metodama elektronskog ratovanja.

Koc posebno ističe datum 20. maj, kada SpaceX zvanično ukida funkciju određivanja koordinata preko lokalnog API sistema. Upravo taj deo tehnologije pojedini analitičari nazivaju „GPS-om iz senke“. Prema njegovoj proceni, deo ukrajinskog arsenala dronova mogao je da zavisi upravo od te funkcije.

Zbog toga smatra da je pojačan talas udara na moskovski region možda povezan sa pokušajem da se preostale mogućnosti sistema iskoriste dok još funkcionišu.

Drugim rečima, prema toj analizi, napadi su intenzivirani pre nego što određene navigacione opcije budu ugašene.

Na kraju svoje procene Aleksandar Koc navodi da pojava Starlink opreme na dronu ne predstavlja dokaz da je Ilon Mask tek sada „ušao u sukob protiv Rusije“.

Kako tvrdi, Starlink je već godinama jedan od ključnih sistema na koje se oslanjaju ukrajinske snage, jer bez njega ne funkcionišu izviđanje, koordinacija, navođenje ciljeva ni deo udarnih bespilotnih letilica.

On zaključuje da gašenje takozvanog „GPS-a iz senke“ ne vidi kao promenu odnosa prema Moskvi, već kao tehničko podešavanje sistema koji je već dugo prisutan u sukobu i koji je, prema njegovim rečima, imao važnu ulogu u modernim operacijama ukrajinske strane.