Naslovnica SPEKTAR Najviši francuski vojni oficiri dali Makronu ultimatum za okončanje nereda

Najviši francuski vojni oficiri dali Makronu ultimatum za okončanje nereda

       

Bivši vrhovni vojni komandant Francuske i nekoliko drugih visokih vojnih oficira, navodno su 2. jula uputili ultimatum francuskom predsedniku Emanuelu Makronu da vrati red u zemlji u roku od 48 sati, ili će oni to učiniti sami, uz pomoć vojske.

Pismo od 20 visokih vojnih oficira, u kojem je sadržana pretnja, navodno je kružila u Britaniji i Francuskoj. Ovo upozorenje ne samo da bi predstavljalo „stav“ oficira u akciji protiv države i legitimne vlade, već bi takođe podrazumevalo veoma ozbiljne kazne za one koji bi u tome učestvovali.

Ubistvo 17-godišnjeg Nahela M. u Parizu, od strane francuske policije 27. juna tokom saobraćajne kontrole, izazvalo je masovne nemire koji već danima dovode do poteškoća u održavanju reda i mira u gradu i njegovim predgrađima.

Otvorite Telegram da bez cenzure primate izbor naših najboljih vesti

Bivši parlamentarni kandidat Stranke „Bregzit“ Barnsli Džim Ferguson, je na „Tviteru“ objavio, da se pomenuto upozorenje navodno odnosi na bivšeg načelnika Oružanih snaga Francuske, visoko poštovanog i odlikovanog generala Pjera de Vilijea, koji se posvađao sa Makronom zbog njegove globalističke politike, i kojeg je javno ponizio tokom svađe oko smanjenja vojnog budžeta.

Prema Fergusonu, De Vilijea i visoki vojni zvaničnici koji su i dalje u aktivnoj službi, izdali su upozorenje da će intervenisati naredne nedelje ako nemiri ostanu neobuzdani.

Ne bi bilo iznenađenje ako general De Vilije predvodi tim koji je uputio upozorenje, jer je javno kritikovao aktuelni sukob i evropsku politiku prema Ukrajini. On ističe da rusko-ukrajinski rat „nije u interesu“ evropskih država, i da njegovo nastavljanje služi samo interesima vlade Sjedinjenih Američkih Država.

Pariski list „Le Figaro“ je izvestio, da je bivši načelnik Oružanih snaga tvrdio, da evropske zemlje treba da rade na deeskalaciji rata u Ukrajini umesto da prate „rizične i eskalatorske“ politike Amerike.

Izveštaji takođe tvrde, da je general ukazao na to, da su „nasilnici u Francuskoj naoružani automatskim oružjem“, prema daljim izveštajima koji su još jedan duboko uznemirujući obrt događaja, dok Makron i dalje gubi kontrolu nad situacijom.

Trenutno nema drugih ažuriranja. Još uvek nije potvrđeno da li je ultimatum stvaran ili propaganda.

Francuska pod Makronom neprestano se bori s krizama

Trenutno, Francuska nastavlja da eksplodira u nasilju dok njeni građani žive u strahu, a gradovi gore. Mnogi francuski građani i „žuti prsluci“ se ponovo pridružuju protestima i pozivaju na ostavku ili smenu Makrona. Ovo nije prvi put da se suočava s teškim situacijama zbog svoje politike.

U martu su takođe izbili nemiri zbog duboke političke krize, kada je podigao starosnu granicu za penzionisanje sa 62 na 64 godine tako što je od francuske premijerke Elizabet Born zatražio da aktivira član 49.3 francuskog Ustava, koji daje izvršnoj vlasti moć da pređe preko zakonodavne odluke.

Rekao je da je to neophodno, kako bi francuska ekonomija ostala konkurentna i kako bi se sprečilo da penzioni program upadne u deficit. Predsednik je svojim ministrima rekao da bi „finansijski rizici bili preveliki“, ako bi poslanici Nacionalne skupštine odbili predlog.

Osim toga, čak i tokom svog prvog mandata, njegov put je bio trnovit, suočio se s protestima „Žutih prsluka“, pandemijom koronavirusa COVID-19 iz Wuhana i stalnom pretnjom terorizma u Francuskoj.

„Kao da je Francuska lonac pod pritiskom, svaka kriza otkriva napetosti, sukobe u društvu, napetosti u vezi sa poštovanjem koje dugujemo našim institucijama… Naša zemlja stalno poziva na Republikanske vrednosti, ali izgleda da se celokupni segmenti stanovništva ne osećaju da im je to važno“, rekao je Bruno Kotre, istraživač politike u institutu „Sciences Po“.

Prema Džordanu Bardeli, bivšem predsedniku „Nacionalnog skupa“ i nasledniku Marin Le Pen, nedavni nemiri su otkrili slabosti koje bi mogle podstaći populistički diskurs. „Naš politički odgovor mora biti razuman, i mora se baviti stvarnošću i svakodnevnim životima Francuza“, dodao je.

[adsenseyu1]

Njegova partijska koleginica, Marin Le Pen, koja je bila druga na predsedničkim izborima 2022. godine, suzdržala se od podsticanja otpora protiv nasilnika, držeći se svoje strategije usvajanja mainstream politike.

Webtribune.rs

Pratite tokom 24 sata bez cenzure naše najbolje vesti samo na Vkontakte 
Otvorite novu mrežu Truth Social bez cenzure

       

[adsenseyu4]