Naslovnica U FOKUSU BAJDEN: Sad vidimo da nema te vojne sile koja može uspostaviti demokratiju...

BAJDEN: Sad vidimo da nema te vojne sile koja može uspostaviti demokratiju u Avganistanu, zemlji koja je poznata kao „groblje carstava“

Predsednik SAD-a Džo Bajden obratio se javnosti povodom dešavanja u Avganistanu.

Neočekivano brz pad avganistanske vlade, ulazak talibana u Kabul, haotične scene na tamošnjem aerodromu, ali i kritike na domaćoj političkoj sceni, Bajdenu nisu ostavile mogućnost da se još neko vreme ne oglašava.

„Moj tim i ja pratimo situaciju u Avganistanu i planiramo za sve mogućnosti, uključujući i rapidni kolaps koji se sad odvija. Ali prvo želim da podsetim kako je došlo do ovoga. Otišli smo u Avganistan pre 20 godina s jasnim ciljem – uhvatiti počinioce napada 11. septembra. To smo i napravili.

Dokrajčili smo Al Kaidu u Avganistanu. Nismo hteli da gradimo naciju u Avganistanu. Naš cilj ostaje ono što je bio i pre – sprečiti teroristički napad na našu domovinu“, rekao je Bajden. „Danas je teroristička pretnja metastazirala izvan granica Avganistana. ISIL je pokušao da stvori kalifat u Siriji i Iraku. Te pretnje istrošile su našu pažnju i naše resurse“, rekao je američki predsednik.

„Kada sam preuzeo dužnost predsednika, nasledio sam dogovor koji je s talibanima sklopio Donald Tramp. Naše snage u Avganistanu spale su s 15.000 na 2.500. Talibani su najjači od 2001. Moj izbor je bio ili poštovati taj pregovor ili ići u rat s talibanima. Nije bilo dogovora o zaštiti naših snaga nakon 1. maja.

Ostala je samo hladna stvarnost – ili povući naše snage ili eskalirati konflikt i poslati hiljade američkih vojnika. Stojim pri svojoj odluci. Nakon 20 godina naučio sam na teži način da ne postoji dobro vreme za povlačenje američkih snaga. Bili su nam jasni rizici, planirali smo za svaku mogućnost, ali istina je da se ovo razvilo brže nego što smo očekivali. Što se dogodilo? Avganistanske vođe su pobegle iz zemlje, a njihova vojska je kolabirala“, rekao je Bajden.

„Amerikanci neće ginuti u ratu u kojem se Avganistanci nisu spremni boriti. Avganistanska vojska imala je 300.000 ljudi, dali smo im svako oružje koje smo mogli, plaćali smo njihove plate. Pružali smo im potporu iz vazduha. Dali smo im svaku šansu, ali nismo im mogli dati volju za borbu“, rekao je Biden.

„Kina i Rusija ne bi hteli ništa više nego da i dalje trošimo milijarde u Avganistanu. Kad sam ugostio avganistanskog predsednika u Bijeloj kući, razgovarali smo iskreno. Razgovarali smo o tome je li njihova vojska spremna boriti se u građanskom ratu kad odemo, da li je njihova vlada spremna da se bori protiv korupcije. Ništa od toga nisu uradili. Gospodin Gani me uveravao da će se njihova vojska boriti“, rekao je.

„Koliko još spomenika želite?“

„Za one koji žele da ostanemo imam par pitanja: koliko još nadgrobnih spomenika želite na vojnom groblju u Arlingtonu? Koliko još naših sinova i kćeri moramo poslati tamo? To su greške koje ne smemo više ponavljati jer imamo vitalne interese u svetu i ne smemo ih ignorisati“, rekao je.

„Za sve one koji su izgubili voljene u Avganistanu, za sve vojnike koji su ostavili svoje živote i udove tamo, ovo je duboko lično. Bio sam u Avganistanu dok je rat trajao, bio sam u Kandaharu i drugim mestima. Proveo sam vreme s našim trupama i shvatio sam šta je moguće, a što nije. Nastavićemo da podržavamo Avganistance kroz diplomatiju, nastavićemo da zagovaramo prava ljudskih prava žena i devojčica u Avganistanu. Ali pravi način za to nije beskonačni vojni sukob, nego diplomatija, ekonomija i pozivanje sveta da nam se pridruži“, rekao je Bajden.

„Ne mogu da tražim od naših vojnika da se bore u tuđem ratu“

„Odobrio sam slanje još 6000 vojnika u Avganistan kako bi izvukli Amerikance i naše avganistanske saveznike. Sigurno smo zatvorili našu ambasadu i izvukli naše diplomate. U narednim danima izvući ćemo hiljade američkih državljana iz Avganistana. Već smo izvukli 2000 Avganistanaca i njihove porodice i smestili ih u SAD. U narednim danima izvući ćemo još ranjivih Avganistanaca koji su radili za američku ambasadu i naše agencije. Pitaju me zašto nismo ranije izvukli Avganistance – zato što sami nisu hteli da odu i nadali su se da se ovo neće dogoditi tako brzo. Naša vojska obavlja taj zadatak profesionalno i efikasno. Poručili smo talibanima da, ako nas napadnu, odgovor će biti silovit. Obranićemo naše ljude razornom silom“, rekao je Bajden.

„Kad završimo tu misiju, završićemo najduži američki rat u istoriji, koji je trajao 20 godina. Sad vidimo da nema te vojne sile koja može uspostaviti demokratiju u Avganistanu, zemlji koja je poznata kao „groblje carstava“.

Napravili smo mnoge greške u proteklim dekadama, ali ja neću preneti tu odgovornost na sledećeg predsednika. Ne želim da zavaravam američki narod i reći ću mu da nam treba još samo malo vremena. Ja sam predsednik SAD-a i ta priča staje ovde, sa mnom. Ne žalim za odlukom da se povučemo iz Avganistana i želim zadržati fokus na ostalim pretnjama širom sveta“, rekao je Bajden.

„Ne mogu i ne želim da tražim od naših vojnika da se beskonačno dugo bore u tuđem ratu. To nije u američkom nacionalnom interesu, to nije ono što naša vojska zaslužuje. Obećao sam američkom narodu kad sam se kandidovao da ću privesti taj rat kraju. Obećao sam to hrabrim vojnicima koji služe ovu naciju. Naši lideri uradili su to u Vijetnamu, ali ne želim to da uradim u Avganistanu“, rekao je Bajden.

„To je ispravna odluka za Ameriku. Neka bog zaštiti naše diplomate i našu vojsku“, zaključio je Bajden i napustio prostoriju. Novinari su odmah počeli da uzvikuju pitanja, ali predsednik se samo okrenuo i otišao.

Džo Bajden se nalazi pod velikim unutrašnjepolitičkim pritiskom da konačno okonča taj rat.

Većina Amerikanaca više ne želi da se rizikuju ljudski životi i izdvajaju nove milijarde dolara za zemlju u kojoj većina stanovnika američke vojnike i njihove saveznike ne slavi kao oslobodioce nego se bori protiv njih kao okupatora.

(b92)