Naslovnica U FOKUSU PUTIN: Složio sam se sa predsednikom Amerike oko Ukrajine a onda su...

PUTIN: Složio sam se sa predsednikom Amerike oko Ukrajine a onda su posle samo dva dana tamo napravili prevrat …

Predsednik Rusije Vladimir Putin je rekao da se stiče utisak da se u Ukrajini spremaju za treću vojnu operaciju. Unapred nas upozoravaju da se ne mešamo, dodao je on.

„Sada nam govore: rat, rat, rat.. Stiče se utisak da, možda, pripremaju treću vojnu operaciju i unapred nas upozoravaju: ‘Ne mešajte se, ne štitite svoj narod. Ako se umešate, ako ga budete štitili – uslediće nove sankcije'“, naveo je Putin, govoreći na godišnjoj konferenciji za novinare.

To je prva opcija na koju Rusija mora da reaguje, istakao je on.

Druga opcija je stvaranje Antirusije u Ukrajini, uz dopremanje oružja i ispiranje mozga stanovništvu.

„Kako naša zemlja dalje da nastavi? U kakvoj istorijskoj perspektivi? Sve vreme uz oprez šta se tamo dešava, kakve nove sisteme naoružanja dopremaju? A onda će da ‘gurnu radikalno nastrojene’ da rešavaju pitanje Donbasa oružanim putem, i Krim “, upitao je on.

Moramo da mislimo o perspektivama sopstvene bezbednosti u skoroj budućnosti, istakao je Putin.

„Da čekamo kad će da udare? To je ozbiljno pitanje“, rekao je Putin.

Kako je počela eskalacija u Ukrajini?

Eskalacija je počela 2014. godine. Iako je Sovjetski Savez prestao da postoji, deo istorijskih ruskih teritorija sa stanovništvom istorijske Rusije našao se izvan granica Rusije, pre svega u Ukrajini, podsetio je Putin.

„Pomirili smo se s tim, normalno smo se prema tome odnosili, štaviše, pomagali smo u stvaranju novih država. I bili smo spremni da sarađujemo, i sarađujemo sa svim vladama ma kakve da su se spoljnopolitičke orijentacije pridržavali.

Samo se treba setiti naših odnosa sa predsednikom Juščenkom, sa Julijom Timošenko, premijerkom, koja je, baš kao i današnje ukrajinsko rukovodstvo, govorila o svojoj apsolutno prozapadnoj orijentaciji. Ali, sa svima smo sarađivali. Da, bilo je sporova oko gasa, bilo je sukoba, ali na kraju smo se o svemu dogovorili i radili smo. I bili smo spremni da tako i nastavimo. I nikakve akcije po pitanju Krima nisu nam padale na pamet“, naveo je ruski predsednik.

A onda je 2014. došlo do krvavog prevrata, podsetio je on. Ljude su ubijali i spaljivali.

„Ne govorim sad o tome ko je kriv, a ko je u pravu. Jasno da je nezadovoljstvo građana povodom toga šta se dešava u zemlji bilo legitimno. Ali, tadašnji predsednik Janukovič se sa svim složio. Trojica ministara spoljnih poslova – Poljske, Nemačke i Francuske, dali su garancije za mirni razvoj situacije.

Razgovarao sam tada sa predsednikom Amerike, na njegovu inicijativu, zamolio me je da podržim taj proces. Svi su se složili. Posle dan-dva, državni prevrat. Zbog čega? Odgovora nema. Ali, zašto? Predsednik Janukovič se ionako sa svim složio. Bio je spreman da već sutradan ode s vlasti. Izbori, pobeda opozicije je bila neminovna. Svima je to bilo potpuno jasno. Zbog čega su onda to uradili?“, upitao je on.

Posle se pojavilo pitanje Krima, nastavio je Putin.

„Kako smo mogli da odbijemo Sevastopolj i Krim, ljude koji tamo žive, da ih ne uzmemo pod zaštitu i pod svoje okrilje? Nemoguće. Jednostavno, doveli su nas u situaciju da ne možemo drugačije da postupimo. Ili, šta je trebalo, da bezvoljno posmatramo šta se dešava na jugoistoku, u Donbasu, koji je od početka, čak i u vreme osnivanja Sovjetskog Saveza 1922-1924. nije video sebe drugačije nego kao deo Rusije.

Tamo ih je gurnuo Lenjin sa drugovima silom, prvo su mislili da bude u Rusiji a onda su rekli, treba promeniti odluku. I promenili su, stvorili su državu koja nikada pre nije postojala.

Nećemo sada o tome, ali to se dogodilo. Gurnuli su tamo istorijske teritorije sa narodom koji niko nije pitao kako i gde želi da živi“, objasnio je predsednik Rusije i dodao da je Moskva morala nešto da preduzme 2014. godine.

Ukrajinske vlasti su, kako je rekao, dva puta pokušale da silom reše pitanje Donbasa iako smo ih ubeđivali da to ne rade.

„Lično sam ubeđivao Porošenka: samo ne vojna operacija! Da, da … I započeo ju je. Rezultat? Opkoljavanje, gubici“, dodao je Putin.

Kada je reč o Minskim sporazumima, on kaže:

„Da li su dobri ili ne? Mislim da su jedini mogući. U čemu je onda problem?

U tome što neće da ih primene. Usvojili su zakon o autohtonim narodima, proglasili Ruse koji žive na toj teritoriji, na sopstvenoj teritoriji, neautohtonim narodom. Isto kao Poljake, Rumune, Mađare. Otuda i nesuglasice u odnosima Ukrajine sa tim zemljama“, kaže Putin.

A tu je i jezik, dodaje ruski lider. Ukrajinske vlasti prosto istiskuju Ruse i stanovništvo koje govori ruski sa njihove istorijske teritorije.

„Eto šta se dešava. Svi govore: Rusija mora da ispunjava Minske sporazume. Slažemo se, vlada je unela zakon o prelaznom periodu. Gde su tamo Minski sporazumi? Tamo je umesto amnestije – zabrana amnestije, skoro pa krivični progon zbog amnestije. Umesto izbora uvodi se vojno-administrativna uprava. A umesto amnestije – lustracija stanovništva. Šta je to? I kroz Venecijansku komisiju je prošlo. Kako da reagujemo na to?“, upitao je on.

O zahtevu za bezbednosne garancije

Putin je istakao da je Rusija bez ikakvih trikova direktno postavila pitanje.

„Nikakvog kretanja na Istok ne sme da bude. Lopta je na njihovoj strani. Generalno vidimo pozitivnu reakciju. Američka strana spremna je na pregovore u Ženevi, predstavnici su određeni. Nadamo se da će stvari krenuti tim putem“, istakao je Putin.

Na našem “Telegram” kanalu možete pratiti naše odabrane najbolje vesti i one koje ne objavljujemo na drugim mrežama. “Telegram morate instalirati na mobilnim telefonima preko Play Prodavnice.  OVDE