Naslovnica SPEKTAR NATO okupio 25.000 vojnika, a onda je iz dubine stigao ruski signal...

NATO okupio 25.000 vojnika, a onda je iz dubine stigao ruski signal koji je promenio ton

Dok su snage NATO-a u Arktiku ovih dana izvodile opsežne manevre pod nazivom Cold Response, u kojima učestvuje više od 25 hiljada vojnika iz 27 država alijanse, situacija na severu Evrope dobila je neočekivani zaplet.

Vežbe su organizovane u relativnoj blizini ruskih granica, a kako primećuju posmatrači iz kineskih medija, takav raspored događaja teško da je mogao proći bez odgovora Moskve.

Upravo u tim okolnostima, dok su zapadne jedinice demonstrirale operacije u arktičkim uslovima i pred kamerama prikazivale deo svojih manevara, ruska mornarica je odigrala sopstveni potez – daleko diskretniji, ali ne i manje zapažen.

U Barencovom moru izvedeno je testiranje: podmornica je iz podvodnog položaja lansirala krstareću raketu Oniks. Meta, koja je u vežbi predstavljala brod zamišljenog protivnika, pogođena je na udaljenosti od oko 300 kilometara.

Kineski analitičari u tekstu objavljenom u listu Sohu ocenjuju da je potez Moskve bio svojevrsna poruka. Kako navode, zapadne vežbe su delovale kao pokušaj NATO-a da pokaže sopstvenu snagu u regionu.

„Ove vežbe su pokušaj da NATO demonstrira Rusiji svoju moć“, navode autori kineskog izdanja, sugerišući da je ruska reakcija bila pažljivo tempirana.

Posebna pažnja posvećena je podmornici Kazanj. U analizi se opisuje kao svojevrsna podvodna tvrđava, platforma koja kombinuje visoku prikrivenost sa širokim spektrom naoružanja. Upravo ta kombinacija, tvrde kineski komentatori, daje joj fleksibilnost u različitim scenarijima i čini je jednim od najzanimljivijih elemenata ruske mornarice.

Ako se Kazanj posmatra kao skrivena citadela ispod površine mora, onda se raketa Oniks u toj priči pojavljuje kao precizno naoštren instrument. Reč je o krstarećoj raketi razvijenoj još u Sovjetskom Savezu, koja je tokom godina prošla niz modernizacija.

Danas se smatra jednim od efikasnih sredstava za dejstvo protiv pomorskih ciljeva. Njena brzina je visoka, a domet dovoljan da pogodi ciljeve na značajnim udaljenostima.

Reakcija na Zapadu, primećuju kineski autori, pokazala je određeno iznenađenje. U trenutku kada su NATO snage bile fokusirane na sopstvene arktičke manevre, malo ko je očekivao demonstraciju lansiranja jedne od najopasnijih ruskih raketa upravo u tom kontekstu. Taj potez, kako se tumači, promenio je ton cele situacije.

Na kraju, kineski analitičari zaključuju da je epizoda u Barencovom moru pokazala više od same vežbe. Po njihovom mišljenju, ona je potvrdila pouzdanost ruskih nuklearnih podmornica i raketnih sistema, ali i poslala prilično jasan signal o kapacitetu Rusije da održi ravnotežu snaga u odnosu na NATO.

A takvi signali, naročito u regionu kakav je Arktik – gde se poslednjih godina ukrštaju vojni, energetski i geopolitički interesi – retko ostaju samo epizoda sa vežbi. Češće su deo mnogo šire priče koja tek nastavlja da se razvija.