Naslovnica IZA OGLEDALA Magnetno polje se pomera, polovi bi se mogli preokrenuti OVO ĆE BITI...

Magnetno polje se pomera, polovi bi se mogli preokrenuti OVO ĆE BITI VEOMA LOŠE – VIDEO

gdsuwzgfcwik

Jednog dana 1905. godine, francuski geofizičar Bernard Bruns je u svoju laboratoriju doneo neko kamenje, koje je iskopao iz sveže isečenog puta u blizini sela Pont Farin.

Kada je analizirao njihove magnetne karakteristike, bio je zapanjen onim što su pokazali. Pre nekoliko miliona godina, Zemljini magnetni polovi su bili na suprotnim stranama planete. Severni je bio na jugu, a južni na severu. Ovo otkriće je govorilo o planetarnoj anarhiji. Naučnici nisu mogli to da objasne.

[adsenseyu1]

Danas znamo da su polovi menjali mesto nekoliko stotina puta, a najskorije je bilo pre 780.000 godina. (Ponekad polovi pokušavaju da promene pozicije, ali se onda povuku na svoje mesto. Poslednji put se to desilo pre 40.000 godina). Takođe znamo da kada se sledeći put preokrenu, posledice po električnu i elektronsku infrastrukturu modernog sveta će biti katastrofalne. Pitanje je samo kada će se to dogoditi.

U proteklih nekoliko decenija, geofizičari su pokušali da odgovore na to pitanje pomoću satelitskih slika i matematike. Oni su shvatili kako da zavire duboko unutar Zemlje, do ivice rastopljenog, metalnog jezgra gde se magnetno polje stalno generiše. Ispostavlja se da je dipol – dvopolno magnetno polje na koje reaguju naši kompasi – napadnut iznutra.

Najnoviji satelitski podaci, iz Evropske svemirske agencije, koji su počeli da izveštavaju 2014. godine, pokazuju da se borba odvija na ivici jezgra. Kao da frakcije planiraju udar, kovitlajuće grupe rastopljenog  gvožđa i nikla skupljaju snagu i crpe energiju iz dipola. Severni magnetni pol je u pokretu, što je znak povećane trubulencije i nepredvidljivosti.

Ako ovi magnetni blokovi dobiju dovoljno snage i još više oslabe dipol, oni će primorati severni i južni pol da zamene mesta u težnji da povrate nadmoć. Naučnici ne mogu sa sigurnošću da kažu zašto se to dešava – dipol bi mogao da pobedi uljeze. Ali oni mogu reći da se ovaj fenomen intenzivira i da ne mogu isključiti mogućnost da će početi preokret.

[adsenseyu4]

Vreme je da probudite pred ovim opasnostima i počnete da se pripremate.

Zemljino magnetno polje štiti našu planetu od opasnih sunčevih i kosmičkih zraka, poput džinovskog štita. Kako polovi menjaju mesta (ili pokušavaju), taj štit slabi, naučnici procenjuju da bi se mogao istrošiti do samo desetine svoje uobičajene snage.

Štit može biti ugrožen vekovima, dok se polovi pomeraju, omogućavajući zlonamernom zračenju da bude bliže površini planete svo to vreme. Promene unutar Zemlje su već toliko oslabile polje nad južnim Atlantikom, da su sateliti izloženi rezultirajućem zračenju iskusili gubitak memorije.

https://youtu.be/pGKKzsRjJ_Y?t=45

To zračenje još uvek ne udara u površinu Zemlje. Ali u nekom trenutku, kada se magnetno polje dovoljno smanji, to bi mogla biti drugačija priča. Danijel Bejker, direktor Laboratorije za atmosfersku i svemirsku fiziku na Univerzitetu u Koloradu, jedan od svetskih stručnjaka za to kako kosmičko zračenje utiče na Zemlju, strahuje da će delovi planete postati nenaseljivi tokom tog preokreta.

Tokom ovih promena na planeti, razarajući tokovi čestica od sunca, galaktički kosmički zraci, i pojačani ultraljubičasti B zraci sa ozonskog sloja oštećenog radijacijom mogu naškoditi ili ubiti živa bića.

[adsenseyu1]

Koliko loše može biti? Naučnici nikada nisu uspostavili vezu između prethodnih preokreta polova i katastrofa kao što su masovna izumiranja. Ali, današnji svet nije svet od pre 780.000 godina, kada su se polovi posledni put preokrenuli, ili čak pre 40.000, kada su pokušali.

Danas na Zemlji ima skoro 7,6 milijardi ljudi, što je duplo više nego 1970. godine. Drastično smo promenili hemiju atmosfere i okeana našim aktivnostima, narušavajući sistem podrške života na planeti.

Ljudi su sagradili ogromne gradove, industrije i mreže puteva, oduzimajući mnogim drugim bićima pristup sigurnijem životnom prostoru. Gotovo trećinu svih poznatih vrsta smo gurnuli ka izumiranju i ugrozili staništa mnogim drugim. Dodajte kosmičko i ultraljubičasto zračenje ovoj mešavini, i posledice za život na Zemlji bi mogle biti katastrofalne.

A opasnosti nisu samo biološke. Ogromna sajber-električna čaura, koja je postala centralni procesni sistem moderne civilizacije, u velikoj je opasnosti. Solarne energetske čestice mogu probiti kroz osetljivu minijaturnu elektroniku rastućeg broja satelita koji kruže oko Zemlje, poprilično ih oštećujući.

[adsenseyu4]

Satelitski tajming sistemi koji upravljaju električnim mrežama bi se verovatno pokvarili. Mreže transformatora bi mogle biti zapaljene masovno. Zbog toga što su mreže toliko usko povezane jedna sa drugom, kvar bi se raširio po svetu, izazivajući domino efekat u nestancima struje koji bi mogao trajati decenijama.

Nema svetla. Nema kompjutera. Nema mobilnih telefona. Čak i povlačenje vode u toaletu ili punjenje rezervoara automobila bilo nemoguće. A to je samo početak.

Ali ove opasnosti retko razmatraju oni čiji je posao da zaštite elektronski puls civilizacije. Još satelita se stavlja u orbitu sa još umanjenijom (a samim tim i ranjivijom) elektronikom. Električna mreža postaje sve više povezana svakim danom, uprkos većim rizicima od solarnih oluja.

Jedan od najboljih načina za zaštitu satelita i mreža od svemirskog vremena jeste da se precizno odredi gde će udariti sila koja će nanenti najviše štete. Operateri bi mogli privremeno isključiti satelit, ili diskonektovati deo mreže.

Međutim, napredak u učenju kako pratiti štetno svemirsko vreme ne održava korak sa eksponencijalnim povećanjem tehnologija koje bi time mogle biti pogođene. A privatni satelitski operateri ne prikupljaju i ne razmenjuju informacije o tome kako njihova elektronika izdržava svemirsku radijaciju, što bi moglo pomoći svima da zaštite svoju opremu.

Mi smo olako sagradili ključnu infrastruktruru naše civilizacije tokom vremena kada je magnetno polje plante bilo relativno snažno, ne računajući da je polje sklono anarhiji. Ne samo da je polje turbulentno i neobuzdano, već je, u ovom trenutku, i nepredvidivo. Ono će izgurati svoje, bez obzira na to šta mi radimo. Naš zadatak je da shvatimo šta da učinimo da nas to ošteti što je manje moguće.

Webtribune.rs

[adsenseyu5][adsenseyu5]