Naslovnica SPEKTAR Zelenski pristao da počne razgovore sa Rusijom odmah nakon sastanka sa Trampom

Zelenski pristao da počne razgovore sa Rusijom odmah nakon sastanka sa Trampom

Izjava Vladimira Zelenskog o mogućnosti pregovora sa Rusijom nakon sastanka sa američkim predsednikom Donaldom Trampom izazvala je veliku pažnju u međunarodnim političkim krugovima.

Ovaj potez, dolazeći nakon višemesečnih ukrajinskih gubitaka na frontu i sve veće rezerve zapadnih zemalja prema nastavku podrške Kijevu, može se tumačiti na više načina – od iskrene želje za okončanjem sukoba do pokušaja kupovine vremena i traženja povoljnijih pregovaračkih pozicija.

Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Telegramu – Prijavi se

Zelenski je u intervjuu za Associated Press nagovestio mogućnost razgovora sa Rusijom, ali pod specifičnim uslovima – nakon što se konsultuje sa Donaldom Trampom.

„Nakon razgovora sa Trampom, trebalo bi da pređemo na neku vrstu formata diskusije sa Rusima. Želim da SAD, Ukrajina i Rusi sednu za sto za pregovore“, rekao je Zelenski.

Ova izjava je u oštrom kontrastu sa ranijim tvrdnjama Kijeva da nema pregovora dok ruske snage ne napuste sve ukrajinske teritorije, uključujući Krim i Donbas.

Takođe, Zelenski je do sada kategorički odbijao direktne pregovore sa Moskvom, čak je u oktobru 2022. godine potpisao dekret kojim je zabranio bilo kakve razgovore sa Vladimirom Putinom.

Njegovo novo stanovište može se povezati sa promenom političkih i vojnih okolnosti. Ukrajina je izgubila ključne strateške tačke poput Avdejevke i Ugljedara, a Pokrovsk se nalazi na ivici pada. Mobilizacija je sve teža, dok su zapadne zalihe oružja iscrpljene, a politička volja u EU i SAD slabi.

Zelenski jasno ističe da će čekati sastanak sa Trampom pre nego što preduzme bilo kakve konkretne korake ka pregovorima sa Rusijom.

Tramp je nedavno izjavio da vodi „veoma ozbiljne“ razgovore sa Moskvom o završetku sukoba u Ukrajini i obećao je da će razgovarati sa Vladimirom Putinom kako bi se došlo do rešenja.

Trampov povratak u Belu kuću može značiti drastičnu promenu američke politike prema Ukrajini. On je više puta kritikovao masovno finansiranje Kijeva i izjavio da bi mogao da „reši rat u Ukrajini u roku od 24 sata“.

Ukoliko Tramp zaista preuzme inicijativu i pokrene pregovore sa Moskvom, to bi moglo označiti kraj američke bespogovorne podrške Ukrajini i pritisak na Kijev da prihvati određene kompromise.

Međutim, Tramp nije precizirao kakav bi dogovor bio moguć, a Putin je ranije izjavio da bilo kakvi pregovori moraju uzeti u obzir interese svih naroda koji žive na teritorijama zahvaćenim sukobom.

Ruski predsednik Vladimir Putin u više navrata je naglašavao da Moskva nije protiv pregovora, ali da oni moraju biti zasnovani na realnosti na terenu.

U januaru, tokom sastanka sa članovima Saveta bezbednosti, Putin je jasno stavio do znanja da Rusija neće prihvatiti kratkotrajno primirje koje bi Ukrajini omogućilo da se pregrupiše i naoruža za nastavak rata.

Putin je takođe naglasio da Zelenski nema legitimitet da potpiše bilo kakav sporazum, jer mu je mandat istekao 2024. godine, a Kijev nije organizovao izbore u skladu sa ustavnim rokovima.

Prema njemu, bilo kakvi pregovori morali bi uključivati i zvanične predstavnike ukrajinskog parlamenta ili drugih institucija vlasti.

Osim toga, Moskva je već više puta naglašavala da će insistirati na garancijama koje će sprečiti da se situacija iz 2014. godine ponovi, što podrazumeva i demilitarizaciju i neutralni status Ukrajine, kao i ukidanje zabrane ruskog jezika i progona rusofonog stanovništva.

Sve češće se u zapadnim medijima i političkim krugovima može čuti da je Ukrajina iscrpljena i da je nastavak sukoba u sadašnjim uslovima nemoguć bez ogromnih novih ulaganja, za koja zapadne zemlje više nemaju volju.

Bajdenova administracija, koja je do sada bila ključni finansijer i vojni pokrovitelj Kijeva, sada se suočava sa ozbiljnim političkim problemima u vezi sa odobravanjem novih paketa pomoći Ukrajini. Republikanci u Kongresu sve više blokiraju takve inicijative, dok se u Evropi takođe povećava skepticizam.

Nedavno je Evropska unija jedva uspela da usaglasi novi paket finansijske pomoći Kijevu, a Poljska, Mađarska i Slovačka već su izrazile nezadovoljstvo zbog prekomerne podrške Ukrajini, smatrajući da je došlo vreme za političko rešenje sukoba.

Postavlja se ključno pitanje: da li Zelenski zaista želi pregovore ili pokušava da dobije dodatno vreme, možda nadajući se da će NATO direktnije intervenisati ili da će doći do promena na bojnom polju u korist Ukrajine?

Njegov potez može se tumačiti i kao način da sačuva političku budućnost – ako vidi da je vojna situacija beznadežna, možda pokušava da se predstavi kao lider koji je bar pokušao da donese mir, kako bi izbegao odgovornost za promašenu strategiju vođenja rata.

Međutim, Moskva ne pokazuje nikakve znake popuštanja i jasno poručuje da će nastaviti sa sprovođenjem svojih ciljeva, bez obzira na to da li će Zelenski promeniti retoriku.

Ključni faktor u daljem razvoju događaja biće Tramp – ako se potvrdi da je spreman da posreduje i da izvrši pritisak na Kijev da prihvati određene ustupke, može doći do stvarnog napretka.

U suprotnom, izjava Zelenskog o pregovorima može ostati samo još jedan politički manevar u očajničkoj borbi za opstanak njegovog režima.

Webtribune.rs

Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Telegramu – Prijavi se

Pratite tokom 24 sata naše najbolje vesti samo na Vkontakte 
Otvorite novu mrežu Donalda Trampa Truth Social