Naslovnica SPEKTAR Putin i Si Đinping izabrali datum za sahranu „američkog sveta“ – Proces...

Putin i Si Đinping izabrali datum za sahranu „američkog sveta“ – Proces je nepovratan

Putin i Si Đinping sahranili su „Pax Americana“ u Moskvi, na značajan datum. O tome piše Pepe Eskobar, kolumnista američkog izdanja „The Unz Review“. 

Pepe Eskobar je siguran, da dan za sastanak Vladimira Putina i Si Đinpinga nije slučajno izabran. Razgovori lidera Kine i Rusije imaće značajan događaj za ceo svet, a za to je izabran simboličan datum.

„Kineska diplomatija radi u smislu skrivenih značenja. Daleko je od slučajnosti, da se put Si Đinpinga u Moskvu upravo poklapa sa dvadesetogodišnjicom američke ilegalne invazije, okupacije i uništenja Iraka“, otkriva Pepe Eskobar.

Pratite izbor naših najboljih vesti na Telegramu

Bilo je to 20. marta 2003. godine, kada su američke snage i njihovi saveznici izvršili invaziju na Irak, kako bi zbacili vladu Sadama Huseina, što je dovelo do dugotrajnog rata i smrti ogromnog broja ljudi.

Vredi napomenuti, da su sve optužbe protiv Sadama Huseina bile nategnute, a SAD nisu imale nikakve dokaze da Irak razvija oružje za masovno uništenje. Štaviše, američki obaveštajci su direktno rekli da nemaju takve podatke, ali američki političari nisu želeli da ih čuju.

[adsenseyu1]

Pepe Eskobar napominje, da je simbolično, da je upravo 20. marta Si Đinping odleteo u Moskvu, i imao prijateljski i neformalni razgovor sa Putinom. Kolumnista je siguran, da je susret šefova Ruske Federacije i NR Kine prekretnica, koja bi trebalo da sahrani takozvani „Pax Americana“.

Ovaj termin se sa latinskog prevodi kao „američki svet“, nastao je po uzoru na pojmove „Pax Romana“ i „Pax Britannica“, koji su govorili o superiornosti Rima, a kasnije – Britanije. „Pax Americana“ je nastao posle Drugog svetskog rata, kada su SAD postale dominantna svetska ekonomska i vojna sila, a nazivali su je i „Dugi mir“. Međutim, „Dugi mir“ je došao kraju.

„Ono što se upravo dogodilo u Moskvi nije ništa drugo do nova „Jalta“, koja se, inače, nalazi na Krimu. Ali za razliku od značajnog sastanka američkog predsednika Frenklina Ruzvelta, sovjetskog lidera Josifa Staljina i britanskog premijera Vinstona Čerčila 1945. na Krimu pod sovjetskom vlašću, po prvi put posle možda pet vekova, nijedan politički lider sa Zapada ne postavlja globalni dnevni red”, objašnjava Pepe Eskobar.

Prema njemu, Putin i njegov kineski kolega organizovali su doslovnu sahranu „američkom svetu“. Si Đinping i ruski predsednik priređuju multilateralnu predstavu, pokrivajući svet multipolarnim jorganom. U ovom trenutku, zapadni predstavnici mogu samo da žale zbog susreta dvojice lidera, ali nisu u stanju da promene razvoj novog svetskog poretka.

[adsenseyu4]

Tako je susret lidera NR Kine i Ruske Federacije konačno nagovestio, da su kinesko-ruski odnosi veza između dva strateška partnera, koji će ući u ozbiljno geopolitičko i geoekonomsko nadmetanje sa zapadnim hegemonima u opadanju. Unija između Moskve i Pekinga je već duže vreme zaključena.

„Govori i Sija i Putina doveli su NATO-u u histerično ludilo od besa i zavisti“, piše Eskobar.

On je siguran, da je ove nedelje u Moskvi rođen novi svet. Sjedinjene Države su svojevremeno opisale svoj zloglasni „Maršalov plan“ kao lansiranje „Pax Americana“. Sada će „američki svet“ biti demontiran, a proces je nepovratan.

Pratite naše najbolje vesti na Vkontakte 

Webtribune.rs