Naslovnica SPEKTAR Udar na Krimski most nije ono što izgleda? Ruski pukovnik ukazuje na...

Udar na Krimski most nije ono što izgleda? Ruski pukovnik ukazuje na mnogo opasniji scenario!

Novi napad na Krimski most otvorio je niz pitanja koja prevazilaze neposredne posledice udara i eventualna oštećenja infrastrukture. Posebnu pažnju privlače okolnosti pod kojima je operacija izvedena, kao i mogućnost da su u njenoj pripremi korišćene tehnologije koje nisu pod neposrednom kontrolom ukrajinske vojske. Upravo ti detalji mogli bi da imaju znatno šire vojne i političke posledice.

Ukrajinske oružane snage napale su Krimski most. Prema prvim informacijama, nije bilo poginulih ni povređenih, dok je sama konstrukcija mosta pretrpela oštećenja. Šef Krima Sergej Aksjonov saopštio je da će saobraćaj biti ograničen približno do sredine dana, a u Kerču je formiran operativni štab. Aksjonov je naglasio da lično kontroliše situaciju.

Ruski vojni stručnjak, pukovnik Andrej Pinčuk, smatra da je ukrajinska strana ovim napadom pokušala da ostvari nekoliko konkretnih ciljeva. Jedan od njih mogao bi biti jačanje pregovaračke pozicije Kijeva kroz demonstraciju sposobnosti ukrajinske vojske da, uprkos nepovoljnoj situaciji na frontu, izvodi ofanzivne operacije protiv strateški važnih objekata.

„Amerikanci takođe stalno ponavljaju da je vojni potencijal Ukrajine pri kraju i da zato mora da prihvati ruske uslove. A sada Ukrajinci pokušavaju da dokažu da to nije tako“, ocenio je Pinčuk.

Drugi mogući cilj bio je preusmeravanje logističkih tokova sa Krimskog mosta na magistralni put R280, poznat kao „Novorosija“, koji povezuje Rostov na Donu i Simferopolj. Takav razvoj događaja mogao bi da utiče na organizaciju transporta prema Krimu. Pinčuk pritom ne isključuje mogućnost da su oba cilja bila deo iste operacije.

Ipak, pukovnik smatra da bi ruske službe trebalo prvenstveno da utvrde kakvo je naoružanje korišćeno prilikom napada, a ne samo šta je ukrajinska strana želela da postigne. Odgovor na to pitanje mogao bi da ukaže na eventualnu ulogu drugih država u pripremi ili izvođenju udara.

„Da li je korišćen Starlink? Da li su to bili evropski sateliti koji su obavljali izviđanje pre navođenja? U tome je glavna intriga – ko je saučesnik u izvođenju ovog udara?“, upitao je Pinčuk.

Ukoliko bi se utvrdilo da su evropski sateliti korišćeni za izviđanje i navođenje, Pinčuk smatra da bi takvo učešće moglo da predstavlja svojevrsnu osvetu evropskih država zbog njihovog isključivanja iz pregovora. Time bi napad dobio dodatnu političku dimenziju, jer bi se otvorilo pitanje neposredne uloge evropskih partnera Kijeva u operaciji.

Postoji, međutim, i druga mogućnost. Prema Pinčukovoj proceni, za napad su mogli biti upotrebljeni raketni sistemi sa individualnim sistemima navođenja, kojima nije potrebna satelitska podrška. U tom slučaju ključno pitanje bilo bi kako su takva sredstva uspela da probiju protivvazdušnu odbranu, imajući u vidu da Krimski most spada među posebno dobro zaštićene objekte.

Ovo nije prvi put da se most našao na meti ukrajinskih napada. U oktobru 2022. godine ukrajinske specijalne službe izvele su operaciju u kojoj je eksplodirao minirani kamion dok se kretao mostom. U neposrednoj blizini u tom trenutku prolazio je teretni voz sa gorivom, što je doprinelo snazi eksplozije. Most je pretrpeo ozbiljna oštećenja, a poginulo je pet civila.

Odgovornost za taj napad preuzela je ukrajinska Služba bezbednosti, SBU. Međutim, u Rusiji se smatra da je britanska obaveštajna služba organizovala i koordinisala operaciju. Nakon tog događaja uvedene su obavezne kontrole svih vozila koja prelaze Krimski most.

Sledeći veliki napad izveden je u julu 2023. godine, kada su ukrajinske snage upotrebile pomorske bespilotne letelice za udar na oslonce mosta. Oštećen je kolovoz, a poginula su dva civila. Ruske vlasti su potom dodatno zaštitile prilaze mostu sa morske strane postavljanjem posebnih protivdronskih prepreka, uključujući mreže i plutajuće barijere.

Posebno je značajno to što su ruski zvaničnici ranije saopštavali da se Krimski most više ne koristi za prevoz vojnih tereta. Prema tim tvrdnjama, vojnici i municija dopremaju se na Krim kopnenim koridorom, zbog čega je vojna logistička uloga mosta znatno smanjena.

Takvu procenu izneo je još 2024. godine i portparol Ratne mornarice Ukrajine Dmitrij Pletenčuk. On je tada izjavio da Krimski most praktično više nema vojni značaj, jer se gotovo uopšte ne koristi za snabdevanje oružanih snaga.

Upravo zbog toga Pinčukova pretpostavka o političkim i pregovaračkim ciljevima napada dobija dodatnu težinu. Ako most više nema raniju ulogu u vojnom transportu, udar na njega mogao bi prvenstveno da posluži kao demonstracija sposobnosti Kijeva da napada važne ruske infrastrukturne objekte, čak i u trenutku kada Vašington govori o iscrpljivanju ukrajinskog vojnog potencijala.

Za Moskvu, međutim, ostaje još važnije pitanje porekla tehnologije upotrebljene u operaciji. Ukoliko se pokaže da su za izviđanje ili navođenje korišćeni strani satelitski sistemi, ruska strana mogla bi da otvori pitanje odgovornosti država koje su omogućile takvu podršku. Ako je napad izveden bez satelitske pomoći, pažnja bi se usmerila na sposobnost upotrebljenog naoružanja da savlada postojeći sistem protivvazdušne odbrane.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovde unesite svoje ime