
Slučaj Generalštab dobio je novi obrt nakon višemesečnih kontroverzi, protesta i pravnih postupaka koji su pratili planove za izgradnju luksuznog kompleksa na jednoj od najpoznatijih lokacija u centru Beograda.
Projekat povezan sa porodicom američkog predsednika Donalda Trampa od početka je izazivao oštre reakcije javnosti, posebno zbog statusa zgrade oštećene tokom NATO bombardovanja SR Jugoslavije 1999. godine.
Ministarka građevinarstva Srbije u tehničkom mandatu Aleksandra Sofronijević potvrdila je da je 16. novembra potpisan raskid ugovora sa kompanijom iza koje stoji Džared Kušner, zet američkog predsednika. Time je formalno okončan ugovorni odnos koji je predviđao izgradnju luksuznog hotelskog, stambenog i poslovnog kompleksa na mestu nekadašnjeg Generalštaba.
Sofronijević je u pisanom odgovoru za Insajder saopštila da ugovorne strane nemaju nikakva međusobna potraživanja. To znači da, prema njenoj izjavi, raskid ugovora nije praćen zahtevima jedne strane prema drugoj za ispunjavanje finansijskih ili drugih ugovornih obaveza.
Ostalo je, međutim, otvoreno pitanje da li će se na istoj lokaciji pojaviti novi investitor ili će Kušnerovoj kompaniji biti ponuđeno drugo zemljište za realizaciju projekta. Ministarka je navela da Ministarstvo građevinarstva nema saznanja o eventualnom zaključenju novog ugovora sa drugim partnerom, niti o ponudi alternativne lokacije američkom investitoru.
Na pitanje da li je Kušnerova kompanija iznosila određena potraživanja pre nego što je Vlada Srbije u avgustu donela zaključak o raskidu ugovora, Sofronijević je odgovorila da takvi zahtevi nisu upućivani njenom ministarstvu. Naglasila je da se nadležnost tog resora, na osnovu zaključka Vlade, odnosila isključivo na sprovođenje raskida ugovora.
Investicioni ugovor potpisan je u maju 2024. godine između Vlade Srbije i američke kompanije Atlantic Incubation Partners LLC, povezane sa Džaredom Kušnerom. Njime je bilo predviđeno osnivanje posebnog zajedničkog preduzeća u kojem bi američki partner imao vlasnički udeo od 77,5 odsto, dok bi Srbiji pripalo 22,5 procenata.
Jedna od ključnih obaveza države bila je uklanjanje statusa kulturnog dobra sa kompleksa Generalštaba. Američki investitor trebalo je da na toj lokaciji izgradi luksuzni hotel, stambeno-poslovni kompleks i muzej posvećen žrtvama bombardovanja. Planirano je i da hotel nosi naziv „Tramp“.
Realizacija projekta bila je povezana sa promenom pravnog statusa kompleksa, koji je decenijama imao posebno mesto u javnosti zbog arhitektonskog značaja i činjenice da je teško oštećen tokom NATO agresije 1999. godine.
U novembru 2024. godine, donošenjem posebnog zakonskog rešenja, odnosno leks specijalisa, odlučeno je da se Generalštabu ukine status kulturnog dobra. Takva odluka izazvala je nezadovoljstvo dela javnosti i proteste na kojima je osporavana zakonitost uklanjanja zaštite.
Učesnici protesta ukazivali su da, prema zakonskim odredbama, kulturno dobro može izgubiti zaštićeni status ukoliko je trajno uništeno ili nestalo, odnosno ako je izgubilo spomenička svojstva. Njihov argument bio je da kompleks Generalštaba ne ispunjava te uslove i da zato ne postoji zakonski osnov za njegovo brisanje iz registra zaštićenih kulturnih dobara.
Spor oko budućnosti Generalštaba nije ostao samo na nivou javnih protesta i političkih rasprava. Pokrenuti su i krivični postupci, a Tužilaštvo za organizovani kriminal otvorilo je istragu zbog sumnje da je falsifikovana dokumentacija na osnovu koje je kompleksu ukinuta zaštita kulturnog dobra.
Istraga se odnosi na zakonitost dokumentacije korišćene u postupku ukidanja zaštite, dok potpisani raskid ugovora predstavlja zaseban korak kojim je okončan investicioni aranžman sa Kušnerovom kompanijom. Sofronijević nije iznela informacije o eventualnim novim planovima Vlade Srbije za ovu lokaciju.



























