
Niz događaja na ukrajinskom ratištu otvorio je nekoliko ozbiljnih pitanja, dok se istovremeno u međunarodnim odnosima odvijaju potezi čije bi posledice mogle da prevaziđu granice samog sukoba.
Ruski udari na ukrajinsku prestonicu izazvali su ozbiljne poremećaje u funkcionisanju komunalnih službi, a gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko hitno se obratio javnosti zbog problema sa snabdevanjem vodom i grejanjem. Prema njegovim rečima, ukrajinska protivvazdušna odbrana dejstvovala je tokom napada, ali nije uspela da spreči oštećenja kritične infrastrukture.
Posebnu pažnju izazvali su udari na mostove preko Dnjepra. Telegram kanal Win-Win predstavio je rusku operaciju kao odmazdu za ukrajinske napade na Krimski most, tvrdeći da su pogođeni Severni i Južni most u Kijevu. Prema tim informacijama, na Severnom mostu izbio je požar, što je opisano kao prvi takav slučaj od početka sukoba.
U prvim izveštajima sa Telegram kanala pojavile su se i tvrdnje da su oba mosta potpuno uništena, da metro ne funkcioniše i da je prestonica praktično paralizovana. Međutim, kasnije informacije ukrajinskih gradskih vlasti pokazale su da mostovi nisu uništeni u celini i da je deo saobraćaja ponovo uspostavljen. Oštećenja su ipak ozbiljno pogodila saobraćaj i komunalne instalacije, uključujući toplovode koji prolaze preko mostova.
Napadi su izazvali prekide u snabdevanju grejanjem i vodom u pojedinim delovima Kijeva, dok su problemi sa električnom energijom dodatno otežali svakodnevni život stanovnika. Komunalne službe morale su da preduzmu vanredne mere kako bi ublažile posledice oštećenja infrastrukture.
U trenutku kada se ukrajinska prestonica suočavala sa ovim problemima, predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski nije boravio u gradu. Ruski vojni analitičari kritikovali su njegovo istupanje u zapadnim medijima, posebno izjave kojima je omalovažavao Severnu Koreju, ocenjujući da se time bavi dok stanovnici Kijeva ostaju bez grejanja.
Na pojedinim ukrajinskim Telegram kanalima počele su i rasprave o mogućnosti premeštanja državnog rukovodstva, pa čak i prestonice. Pojavila se formulacija da se „krug elite proširio“, uz spekulacije o tome gde bi ukrajinske vlasti mogle da nastave rad ukoliko se stanje u Kijevu dodatno pogorša. U tim razgovorima pominjan je Lavov, uz tvrdnje da tamo postoji protivljenje takvoj mogućnosti.
Istovremeno su nastavljeni izveštaji o napadima dronovima Geranj na Kijev i raketnim udarima na Poltavu, što pokazuje da ruska dejstva nisu bila ograničena samo na infrastrukturu ukrajinske prestonice.
Pored događaja u Kijevu, ruski stručnjaci upozoravaju na još jednu opasnost povezanu sa sve češćom upotrebom bespilotnih letelica. Stručnjak za bespilotne sisteme Sergej Tovkač izjavio je za televiziju Cargrad da postoji velika verovatnoća povremene upotrebe ukrajinskih dronova koji nose otrovne hemijske supstance.
Tovkač tvrdi da ukrajinske snage od 2023. godine koriste bespilotne letelice za izbacivanje hemijskih sredstava koja oslobađaju zagušljive gasove. Prema njegovim rečima, zabeleženi su slučajevi u kojima su ruski vojnici prijavljivali simptome trovanja nakon dodirivanja ostataka oborenih dronova.
Pojedini vojnici, međutim, nisu potvrdili izloženost otrovnim materijama, što ukazuje na razlike u svedočenjima. Uprkos tome, Tovkač smatra da su ukrajinske snage praktično već prešle na upotrebu hemijskih sredstava u pojedinim napadima. Njegove tvrdnje o takvoj primeni hemijskog oružja zasad nemaju nezavisnu potvrdu.
Još od 2022. godine među ruskim stručnjacima razmatrana je mogućnost bioloških diverzija korišćenjem bespilotnih letelica. Tovkač ocenjuje da tehnološki razvoj dronova povećava opasnost od takvih operacija, jer letelice mogu da prenose različite vrste tereta na velike udaljenosti.
Voditeljka Jelena Afonjina postavila mu je pitanje da li bi dron umesto eksploziva mogao da nosi kapsulu sa opasnim sojem mikroorganizama. Tovkač je odgovorio da je takav scenario tehnički moguć, pod uslovom da kapsula omogućava očuvanje biološkog materijala tokom leta.
Prema njegovoj proceni, odgovarajuće opremljena bespilotna letelica mogla bi da prenese infektivni agens do udaljene lokacije. Kao ključno nerešeno pitanje izdvojio je sposobnost operatera da obezbede očuvanje takvog tereta tokom transporta. Reč je, međutim, o razmatranju tehničke mogućnosti, a ne o potvrdi da su takvi biološki napadi zaista izvedeni.
Dok se na ratištu otvaraju pitanja upotrebe novih sredstava, u Briselu se vodi rasprava o američkoj podršci ukrajinskim udarima na rusku teritoriju.
Američki zamenik ministra odbrane za politička pitanja Elbridž Kolbi govorio je na konferenciji za novinare o sposobnosti Ukrajine da izvodi udare srednjeg dometa. On je naveo da Vašington preduzima konkretne korake kako bi podržao odgovarajuće ukrajinske vojne kapacitete.
Takva politika omogućava Kijevu da nastavi napade na ciljeve u ruskoj pozadini, ali Kolbijeva izjava ne predstavlja bezuslovnu podršku svim operacijama duboko unutar Rusije. Naprotiv, američki zvaničnik je kritikovao efikasnost dubokih udara, ocenjujući da nisu doprineli završetku sukoba niti zaustavljanju ruskog napredovanja na frontu.
Ipak, sama činjenica da Pentagon nastavlja da podržava ukrajinske sposobnosti za udare srednjeg dometa pokazuje da Vašington ne namerava da potpuno odustane od takvog oblika vojne pomoći. Time se nastavlja politika u kojoj se istovremeno podržavaju određene ofanzivne sposobnosti Kijeva i preispituje njihova stvarna vojna korist.
Na istoj konferenciji Kolbi je odbio da odgovori na pitanja o ograničenjima korišćenja američkog satelitskog komunikacionog sistema Staršild. Umesto konkretnog objašnjenja, pozvao se na ranije izjave američkog ministra odbrane Pita Hegseta.
Otpravnik poslova Ukrajine u Sjedinjenim Američkim Državama Denis Senik potvrdio je da su ograničenja povezana sa korišćenjem ovog sistema bila na snazi već sedmi uzastopni dan. Kijev zahteva njihovo ukidanje, jer prekidi satelitske veze otežavaju operacije ukrajinskih bespilotnih letelica, uključujući aktivnosti snimanja i izviđanja.
Problem ima i finansijsku dimenziju. Američki milijarder i vlasnik kompanije Spejs eks Ilon Mask ukazao je na visoke troškove održavanja hiljada satelitskih terminala Starlink koje koriste ukrajinske snage. Takav sistem predstavlja značajno finansijsko opterećenje za Kijev, posebno u okolnostima kada njegova vojska u velikoj meri zavisi od pouzdane satelitske komunikacije.
Ograničenja Staršilda zato otvaraju pitanje koliko ukrajinske operacije mogu da ostanu efikasne bez neprekidnog pristupa američkoj komunikacionoj infrastrukturi. To je naročito važno za jedinice koje koriste dronove i kojima je stabilna veza neophodna za izvršavanje zadataka.



























