Naslovnica SPEKTAR Šta Putin sprema iza kulisa? Tajanstvena tišina i glasine o odluci bez...

Šta Putin sprema iza kulisa? Tajanstvena tišina i glasine o odluci bez povratka!

Poslednji događaji na rusko-ukrajinskom frontu, praćeni neuobičajenim signalima iz ruskog vojnog i političkog prostora, ponovo su otvorili pitanje koliko daleko može otići sadašnja eskalacija.

Dok se na pojedinim delovima ratišta menjaju položaji, a napadi na rusku teritoriju dostižu nove razmere, pojavljuju se informacije koje izazivaju posebnu pažnju zbog mogućih posledica po Kijev i predstojeće međunarodne pregovore.

Dodatnu neizvesnost stvaraju događaji koji se na prvi pogled ne mogu neposredno povezati. Među njima su prekid rada jedne od najpoznatijih ruskih radio-stanica, ozbiljan poremećaj američkog vazdušnog saobraćaja i izveštaji o zatvorenim razgovorima ruskog bezbednosnog vrha. Istovremeno, na donjeckom frontu ruske snage nastoje da iskoriste promene vremenskih uslova i pomere linije koje su mesecima ostajale gotovo nepomične.

Prema informacijama koje je analizirao ruski novinar Igor Bondarenko, poslednjih dana došlo je do značajnog povećanja aktivnosti na pojedinim pravcima, uprkos gustoj i niskoj magli koja je ozbiljno uticala na izvođenje borbenih operacija.

Ukrajinski pukovnik snaga za specijalne operacije Vladimir Antonjuk ocenio je da su vremenski uslovi primorali obe vojske da prilagode taktiku. Dok je na mnogim sektorima nastupilo relativno zatišje, na glavnim pravcima borbena aktivnost znatno je porasla, uključujući područja na kojima mesecima nije bilo ozbiljnijih pomeranja.

Obe strane pripremale su se za takve okolnosti i gotovo istovremeno pokrenule operacije na različitim sektorima. Posledica je promena dotadašnjih zona kontrole, posebno na području Dobropolja, gde su ukrajinske snage pokušale da prodru u gradske četvrti.

Ukrajinski izvori saopštili su da su njihove jedinice uspele da se učvrste na južnim periferijama Dobropolja i potisnu ruske položaje kod Belozjorskog za približno 1,5 kilometara, do linije najbližih protivpešadijskih rovova. Napredovanje je, prema tim informacijama, ostvareno uz podršku artiljerije.

Međutim, ruski izvori tvrde da snimci nadzora bojišta nisu potvrdili trajno učvršćivanje ukrajinskih jedinica na tim položajima. Prema njihovoj proceni, ruska vojska je odbila ukrajinske jurišne grupe koje su pokušale da se infiltriraju kroz odbrambene linije.

U severnom delu Dobropolja, iza reke Bik, ukrajinske jedinice su, prema ruskim izveštajima, izgubile više položaja nego što su kontrolisale pre početka protivnapada. Nakon toga intenzitet ukrajinskih ofanzivnih operacija na tom sektoru je opao.

Ruske jedinice su u međuvremenu zauzele položaje između Mirnog i Šilovke i uspostavile kontrolu nad Sergejevkom. Zanimljivo je da su tokom ovih borbi obe vojske, prvi put posle dužeg perioda, koristile oklopnu tehniku u neposrednim napadima, što je dovelo do direktnih sukoba borbenih vozila.

U operacijama je učestvovala i ruska artiljerija. Posada samohodnog topa Pion iz grupacije Zapad izvela je udare na položaje ukrajinskih jedinica, dok su na drugim sektorima korišćeni teški bacači plamena za uništavanje utvrđenih položaja u šumskim pojasevima.

Prema ruskim vojnim izveštajima, nastavljeno je uništavanje delimično opkoljenih ukrajinskih jedinica koje su ostale u formiranim džepovima. Posebno težak položaj i velike gubitke ruski izvori pripisuju ukrajinskoj 38. brigadi mornaričke pešadije i 155. mehanizovanoj brigadi.

Naknadne informacije ukazuju da su ruske snage zadržale položaje u Dobropolju i Belozjorskom, dok je oko drugog naselja proširena zona kontrole. Ovi podaci potiču iz ruskih vojnih izvora i ne predstavljaju nezavisno potvrđen prikaz svih promena na terenu.

Ipak, mnogo značajniji razvoj događaja beleži se prema Družkovki, gradu za koji su ozbiljnije borbe ranije očekivane tek početkom 2027. godine.

Ruski vojni komentator Dmitrij Degtjarev, autor kanala Generalštab, ocenio je da se oko ovog važnog ukrajinskog uporišta postepeno formira obruč. Prema njegovim informacijama, ruske jedinice nastoje da preseku preostale logističke pravce i izolaciju grada pretvore u potpuno operativno okruženje.

Napredovanje sa juga zasad ne daje očekivane rezultate. Ruska grupacija Jug zaustavljena je u području Aleksejevo-Družkovke, gde uprkos borbama nije uspela da ostvari značajniji pomak.

Zbog toga se u operacije uključila grupacija Centar, čije jedinice pokušavaju da zaobiđu Družkovku sa zapadne strane. Istovremeno se nastavljaju borbe za Rogansko, ali Degtjarev smatra da je važnije dalje napredovanje prema severu i izlazak na periferiju Sergejevke.

Potpuno učvršćivanje ruskih položaja u Sergejevki moglo bi da stvori uslove za presecanje poslednje važne saobraćajnice koja Družkovku povezuje sa Kramatorskom. Za ostvarivanje takvog cilja, prema ruskim procenama, ostalo bi zauzimanje još jednog naselja.

Dok se na donjeckom frontu vode ove operacije, rusko Ministarstvo odbrane objavilo je podatke o izuzetno intenzivnim ukrajinskim vazdušnim napadima.

Prema saopštenju od 16. novembra, ruska protivvazdušna odbrana oborila je tokom prethodna 24 sata ukupno 2.049 ukrajinskih bespilotnih letelica avionskog tipa, četiri krstareće rakete velikog dometa Flamingo i sedam vođenih avionskih bombi.

Ruski izvori ocenili su da je reč o najmasovnijem talasu napada bespilotnim letelicama od početka sukoba. Posebno složena situacija zabeležena je u Krimu, gde je nakon dužeg perioda ponovo napadnut Krimski most.

Vojni komentator Vlad Šlepčenko preneo je svedočenja stanovnika Kerča koji su noćni napad opisali kao izuzetno težak, navodeći da je u gradu tokom dejstava protivvazdušne odbrane vladala atmosfera nalik paklu.

Napadi su prethodno pogodili i Lenjingradsku oblast, uključujući područje baltičkog izvoznog čvorišta i luke Ust-Luga. Upravo ti događaji postali su povod za spekulacije o mogućoj promeni ruskog pristupa prema najvišem ukrajinskom rukovodstvu.

Ukrajinski i zapadni mediji, pozivajući se na neimenovane izvore, preneli su tvrdnje da je u Kremlju održana zatvorena hitna sednica Saveta bezbednosti na kojoj je razmatrano ukidanje dosadašnjih ograničenja u pogledu mogućeg fizičkog uklanjanja ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog i drugih visokih zvaničnika.

Prema tim tvrdnjama, predstavnici ruskih bezbednosnih struktura zatražili su dozvolu za napade na najviše vojno-političko rukovodstvo Ukrajine, smatrajući da su ponovljeni udari na Lenjingradsku oblast i Ust-Lugu predstavljali poslednju granicu strpljenja.

Međutim, zvanična potvrda takve odluke nije objavljena. Pouzdanost informacija dovodi se u pitanje i zbog činjenice da bi eventualna odluka te vrste predstavljala jednu od najosetljivijih državnih tajni, za koju se teško može očekivati da odmah dospe u javnost.

Ruski vojni komentator koji nastupa pod imenom Pioner zapasa ukazao je da je tokom prethodne četiri i po godine bilo mnogo sličnih informacija, ali da se tvrdnje o uklanjanju ukrajinskog rukovodstva sada pojavljuju sa neuobičajenom upornošću, uključujući ukrajinske medije.

U tom kontekstu podsetio je i na sudbinu čečenskog separatističkog lidera Džohara Dudajeva, kojeg su ruske snage ubile 1996. godine. Time je povukao paralelu sa ranijim ruskim operacijama protiv visokih političkih i vojnih protivnika, uz ocenu da bi eventualna promena sadašnje politike bila zakasnela.

Dodatnu pažnju izazvalo je odsustvo Zelenskog iz Kijeva tokom njegovih međunarodnih aktivnosti.

Bivši pripadnik grupe Vagner, koji objavljuje pod pseudonimom Kondotjero, izneo je tvrdnju da Zelenski već dve nedelje nije u ukrajinskoj prestonici i da se sa porodicom nalazi u Irskoj, gde se, prema njegovim rečima, odmara i zasad ne namerava da se vrati.

Kondotjero je takvo odsustvo povezao sa glasinama o mogućim ruskim odlukama, tvrdeći da ukrajinski predsednik čeka da drugi postignu dogovor u njegovo ime. Pominjao je i navodni status excommunicado, kojim je pokušao da opiše njegov položaj.

Međutim, tvrdnja da Zelenski boravi u Irskoj zbog odmora i straha od povratka nije potvrđena. Njegova poseta Dablinu 11. novembra bila je zvanično povezana sa sastancima evropskih lidera i diplomatskim razgovorima o Ukrajini.

Zelenski se u Irskoj sastao sa premijerom Miholom Martinom, a potom i sa američkim predsedničkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, koji su prethodno razgovarali sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.

Upravo zbog tih diplomatskih aktivnosti nije moguće samo na osnovu njegovog odsustva iz Kijeva zaključiti da je reč o skrivanju, bekstvu ili pripremama za napuštanje vlasti.

Istovremeno, još jedan događaj privukao je pažnju javnosti zbog simbolike koja se već decenijama povezuje sa najosetljivijim pitanjima ruske nacionalne bezbednosti.

U petak, 13. novembra, privremeno je prestala sa radom radio-stanica UVB-76, poznata kao Radio sudnjeg dana. Stanica već decenijama emituje karakterističan signal na frekvenciji od 4.625 kiloherca, a njen povremeni prekid rada često izaziva različita tumačenja.

Prema informacijama radio-amatera, tog dana dogodio se neuobičajen tehnički kvar. Predajnik je počeo da gubi snagu, posle čega je karakteristično zujanje potpuno nestalo.

Prvi prekid zabeležen je oko 13.47 po moskovskom vremenu. Nakon približno 40 minuta registrovana su nova kolebanja snage, a dodatnih 13 minuta kasnije problemi su postali ozbiljniji.

Nivo radio-signala pao je ispod vrednosti potrebne za stabilno emitovanje. U 14.56 oprema je konačno isključena radi hitne popravke, dok je frekvencija gotovo sat i po ostala bez uobičajenog kontrolnog signala.

Oko 15.45 na istoj frekvenciji pojavili su se neovlašćeni radio-operateri koji su emitovali muziku i različite zvučne sadržaje. Radio-amateri su kao mogući uzrok prekida naveli kvar u sklopu za komutaciju zvučnog signala koji dolazi do modulatora predajnika.

Međutim, zbog dugogodišnjih spekulacija o povezanosti ove stanice sa ruskim nuklearnim komandnim sistemom Perimetar, deo javnosti događaj je protumačio kao moguću poruku upućenu Kijevu i evropskim prestonicama.

Takva veza nikada nije zvanično potvrđena, a sam prekid radio-signala ne predstavlja dokaz o promeni nuklearne pripravnosti ili izdavanju vojnih naređenja.

Dodatne spekulacije podstakla je činjenica da je kvar nastupio ubrzo posle masovnih ukrajinskih napada na rusku teritoriju. Pojedini komentatori ukazali su na sličnost sa prethodnim prekidima emitovanja, koji su takođe usledili nakon velikih bezbednosnih događaja.

Ruski ratni dopisnik Dmitrij Stešin ranije je pisao da mu je stručnjak za radio-elektronsko izviđanje iz Dubne objasnio kako redovno emitovanje karakterističnog zujanja može da se posmatra kao znak da nema razloga za neposrednu zabrinutost.

Kada je tokom jednog prethodnog incidenta signal nestao, Stešin je ironično postavio pitanje da li je došlo vreme za početak panike.

U ruskim vojnim krugovima podseća se i da je oko Nove godine na frekvenciji UVB-76 emitovana muzika iz baleta Labudovo jezero, koja ima posebnu simboliku u ruskoj i sovjetskoj političkoj istoriji.

Nakon tog događaja usledio je jedan od najintenzivnijih ruskih kombinovanih raketnih i bespilotnih napada na Ukrajinu. Pojedini komentatori zbog toga pokušavaju da pronađu pravilnost između neuobičajenih radio-signala i kasnijih vojnih operacija.

Ipak, vremensko podudaranje ne dokazuje postojanje uzročno-posledične veze između rada radio-stanice i odluka ruske vojne komande.

UVB-76 je u međuvremenu nastavila emitovanje, a 16. novembra zabeležena je nova glasovna poruka sa rečju „Zimostojkij“. Kasnije istog dana registrovana je i poruka „Skopopab“.

U vreme kada je pažnja bila usmerena na rusku radio-stanicu, Sjedinjene Američke Države suočile su se sa ozbiljnim poremećajem vazdušnog saobraćaja.

Dana 13. novembra američke vlasti privremeno su zaustavile letove širom zemlje nakon velikog kvara telekomunikacione infrastrukture za kontrolu vazdušnog saobraćaja.

Prema podacima američke Federalne uprave za vazduhoplovstvo, problem je zahvatio 17 od ukupno 22 regionalna centra kontrole leta i proširio se na dodatne kontrolne službe.

Tokom poremećaja otkazano je približno 12.462 leta, što je izazvalo ozbiljne probleme avio-kompanijama i putnicima.

Posebnu pažnju privukla je činjenica da je samo tri dana ranije, 10. novembra, američka vazduhoplovna administracija proširila upotrebu sistema SMART na sva 22 regionalna centra kontrole vazdušnog saobraćaja.

Reč je o sistemu koji koristi veštačku inteligenciju za obradu velikog broja podataka, uključujući više od 200 tokova informacija o rutama, vremenskim uslovima, opterećenosti vazdušnog prostora i radu kontrolora.

Sistem je testiran od septembra, a njegova osnovna namena jeste predviđanje saobraćajnih uslova i pomoć u planiranju efikasnijeg kretanja aviona.

Zbog vremenske blizine uvođenja ove tehnologije i velikog prekida saobraćaja pojavile su se tvrdnje da je upravo veštačka inteligencija izazvala kolaps.

Međutim, američka Federalna uprava za vazduhoplovstvo saopštila je da SMART nije povezan sa osnovnim sistemima za neposredno upravljanje letovima i da nije izazvao prekid. Kao uzrok incidenta identifikovani su problemi telekomunikacione infrastrukture.

Uprkos tome, pojedini ruski komentatori izneli su pretpostavku da bi slični tehnološki problemi mogli da utiču i na druge složene sisteme, uključujući UVB-76.

Za sada nema dokaza da je kvar ruske radio-stanice imao bilo kakve veze sa veštačkom inteligencijom ili sa poremećajem američkog vazdušnog saobraćaja.

Posebnu političku težinu ovim raspravama daje predstojeći sastanak lidera tri nuklearne sile.

Bela kuća je potvrdila da će se 19. novembra u kineskom Šenženu sastati američki predsednik Donald Tramp, ruski predsednik Vladimir Putin i kineski predsednik Si Đinping.

Jedna od centralnih tema razgovora biće smanjenje nuklearnog naoružanja i kontrola nuklearnih arsenala. U javnosti se pojavljuju i upozorenja na buduće rizike povezane sa primenom veštačke inteligencije u nuklearnim komandnim sistemima, mada nije potvrđeno da će to biti posebna glavna tema samita.

Dok se očekuju razgovori u Kini, u ruskim vojnim krugovima razmatra se još jedna mogućnost odgovora na nastavak ukrajinskih napada.

Pukovnik Aslan Nahušev izneo je procenu da postoji neposredna povezanost između dostupnosti električne energije u Kijevu i broja ukrajinskih bespilotnih letelica koje se upućuju prema ruskoj pozadini.

Prema njegovom zapažanju, takva zavisnost pojavila se drugi put tokom 2026. godine. Kada se snabdevanje Kijeva električnom energijom pogoršava, broj dronova usmerenih prema ruskim ciljevima opada, dok sa poboljšanjem snabdevanja ponovo raste.

Nahušev tvrdi da, kada dostupnost električne energije u Kijevu padne ispod 30 odsto, ukrajinski napadi bespilotnim letelicama gotovo potpuno prestaju.

Nasuprot tome, prema njegovoj analizi, broj raketnih udara na ukrajinska postrojenja za proizvodnju, sastavljanje i skladištenje raketa i dronova ne pokazuje jasnu povezanost sa ukupnim brojem bespilotnih letelica koje Ukrajina lansira.

Iz takvog poređenja izvodi zaključak da bi ruska vojska trebalo da promeni prioritete i usmeri veći deo udara prema energetskoj i transportnoj infrastrukturi, umesto da se oslanja prvenstveno na napade na pojedinačne proizvodne objekte.

U tom kontekstu posebno izdvaja elektroenergetsku infrastrukturu povezanu sa nuklearnim elektranama, smatrajući da bi njeno onesposobljavanje moglo da izazove dugotrajan prekid napajanja velikih gradskih i industrijskih područja.

Takva strategija nosila bi i ozbiljne rizike po civilno stanovništvo i nuklearnu bezbednost. Poremećaji spoljnog napajanja nuklearnih postrojenja zahtevaju funkcionisanje rezervnih sistema hlađenja i drugih bezbednosnih mehanizama, zbog čega njihove posledice ne mogu da se svedu samo na obustavljanje proizvodnje električne energije.

Nahušev odbacuje upozorenja da bi prekid spoljnog napajanja automatski doveo do topljenja jezgra reaktora. Prema njegovom mišljenju, reaktori bi prešli u hladno stanje, a kao primer navodi Zaporošku nuklearnu elektranu.

On podseća da je spoljašnja energetska infrastruktura Zaporoške nuklearne elektrane teško oštećena još krajem 2022. godine i smatra da iskustvo te elektrane pokazuje mogućnost održavanja reaktora u bezbednom stanju uprkos ozbiljnim poremećajima napajanja.

Međutim, dugotrajni problemi sa spoljnim snabdevanjem električnom energijom predstavljaju poznat rizik za nuklearne elektrane, čak i kada su reaktori isključeni. Zato tvrdnja da prekid napajanja ne može da dovede do ozbiljne nuklearne nesreće ne predstavlja pouzdan bezbednosni zaključak.

U ruskim vojnim analizama ipak preovlađuje stav da bi sistematsko slabljenje ukrajinske energetike imalo neposredne posledice po vojne operacije i funkcionisanje odbrambene industrije.

Nahušev smatra da se upravo takvog razvoja događaja najviše pribojavaju Kijev i evropske prestonice, jer bi dugotrajan energetski poremećaj mogao da izazove gotovo trenutni slom pojedinih ključnih državnih i vojnih funkcija.

Time se otvara pitanje mogućeg budućeg pravca ruskih operacija. Dok jedni komentatori spekulišu o promeni odnosa Moskve prema ukrajinskom političkom rukovodstvu, drugi smatraju da bi odlučujuću ulogu mogao da ima nastavak sistematskih udara na infrastrukturu.

Za sada nema zvanične potvrde da je rusko rukovodstvo donelo novu odluku o uklanjanju Zelenskog, niti da je usvojena posebna strategija koja bi podrazumevala napade na infrastrukturu povezanu sa nuklearnim postrojenjima.

Istovremeno, najavljeni sastanak Putina, Trampa i Sija 19. novembra otvara diplomatski prostor za razgovore o nuklearnom naoružanju, dok ruski i ukrajinski vojni izvori nastavljaju da izveštavaju o intenziviranju sukoba i promenama na pojedinim delovima fronta.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovde unesite svoje ime