Naslovnica SPEKTAR Nemačka se sprema za rat sa Rusijom: Scenario sa milion zarobljenih vojnika...

Nemačka se sprema za rat sa Rusijom: Scenario sa milion zarobljenih vojnika šokirao Evropu

U nemačkim vojnim krugovima razmatraju se scenariji koji otvaraju ozbiljna pitanja o mogućem razvoju sukoba između Rusije i NATO-a, dok upozorenja o sve opasnijoj atmosferi u Evropi postaju sve glasnija.

Bivša austrijska ministarka spoljnih poslova i direktorka Centra GORKI na Državnom univerzitetu u Sankt Peterburgu Karin Knajsl iznela je tvrdnju da nemačke vojne akademije pripremaju scenarije koji predviđaju zarobljavanje čak milion ruskih vojnika. Ona smatra da takva razmatranja odražavaju rastuću zabrinutost, ali i spremnost pojedinih evropskih političkih i vojnih krugova da ozbiljno razmišljaju o direktnom sukobu sa Rusijom.

U intervjuu za RT, Knajsl je izjavila da se u nemačkim vojnim obrazovnim institucijama već razmatra kako organizovati smeštaj i upravljanje ogromnim brojem ratnih zarobljenika.

„U Nemačkoj vojne akademije razvijaju scenarije o tome kako da se upravlja milionom ruskih ratnih zarobljenika koji će, hipotetički govoreći, uskoro biti zarobljeni. To nije fikcija, već stvarnost“, izjavila je Knajsl.

Prema njenoj proceni, evropske države sve više privlači ideja o vojnom porazu Rusije. Ipak, bivša austrijska ministarka nije imenovala nijednu konkretnu vojnu akademiju niti predstavila dokument koji bi potvrdio postojanje planova za zarobljavanje milion ruskih vojnika.

Međutim, pitanje velikog broja ratnih zarobljenika već se pojavljivalo u javnim razmatranjima nemačkih vojnih struktura. Na vojnom simpozijumu održanom u Hamburgu u maju 2026. godine govorilo se o pripremama državnih institucija za posledice mogućeg oružanog sukoba velikih razmera.

Komandant državne komande Bundesvera u Hamburgu, kapetan prve klase Kurt Leonards, tom prilikom je upozorio na potrebu unapred razrađenih procedura za delovanje državnih struktura u takvim okolnostima.

Među scenarijima koje je pomenuo nalazila se i situacija u kojoj bi hiljade ratnih zarobljenika morale najpre da budu smeštene na nemačkoj teritoriji, a zatim raspoređene u druge evropske zemlje.

Deo Leonardsovog izlaganja preneli su nemački mediji. Ipak, nemački oficir govorio je o hipotetičkoj ratnoj situaciji, a ne o donetoj odluci da se zarobljavaju ruski vojnici. U objavljenom delu njegovog govora nije navedeno ni kojoj bi nacionalnosti ti zarobljenici pripadali.

Zbog toga njegovo izlaganje potvrđuje da se Bundesver bavi organizacionim pitanjima vezanim za veliki broj ratnih zarobljenika, ali ne predstavlja dokaz postojanja konkretnog scenarija koji je opisala Knajsl.

Na njene reči reagovao je i poslanik ruske Državne dume Aleksandar Asafov. On je ukazao da zasad nije poznato na koje se tačno materijale bivša austrijska ministarka poziva. Prema njegovom mišljenju, moglo bi biti reči o zvaničnim vojnim događajima, ali i o ratnim igrama tokom kojih se razrađuju različite mogućnosti razvoja sukoba.

Istovremeno, Nemačka već sprovodi opsežne pripreme za mogućnost velike vojne krize. Berlin povećava izdvajanja za odbranu, proširuje vojnu infrastrukturu i zajedno sa NATO-om proverava spremnost državnih institucija za vanredne okolnosti.

Važno mesto u tim pripremama zauzima dokument pod nazivom „Operativni plan za Nemačku“, poznat kao OPLAN DEU. Njime se uređuje saradnja oružanih snaga sa civilnim vlastima, transportnim kompanijama i privrednim subjektima u slučaju ozbiljne vojne pretnje.

Prema podacima Bundesvera, u slučaju velike krize nemačka teritorija trebalo bi da posluži kao ključni tranzitni prostor za premeštanje do 800.000 vojnika NATO-a prema istočnim granicama Alijanse tokom šest meseci.

Plan sadrži približno 1.400 stranica i nosi oznaku tajnosti. Nemačko Ministarstvo odbrane predstavlja ga kao instrument odvraćanja i odbrane, čija je svrha da se spreči izbijanje oružanog sukoba.

Praktična provera dela takvih procedura sprovedena je u septembru 2026. godine, kada je u Hamburgu održana vežba „Crvena oluja Čarli“. U njoj je učestvovalo oko 1.700 ljudi, uključujući pripadnike vojske, policije, spasilačkih službi i civilnih institucija.

Tokom manevara uvežbavani su raspoređivanje vojnih snaga, zaštita ključne infrastrukture i reagovanje nadležnih službi u vanrednim situacijama. Time je proveravana sposobnost različitih državnih struktura da zajednički deluju u uslovima ozbiljne bezbednosne krize.

Razmere nemačkih vojnih priprema posebno se vide u planiranim finansijskim izdvajanjima. Nacrt saveznog budžeta za 2027. godinu predviđa gotovo 110 milijardi evra direktno za Ministarstvo odbrane, uz dodatnih 30 milijardi evra iz posebnog vojnog fonda.

Nemačke vlasti takvo povećanje vojnih rashoda obrazlažu potrebom za jačanjem bezbednosti zemlje i njenih saveznika. Moskva, međutim, širenje vojnog prisustva NATO-a u blizini ruskih granica posmatra kao faktor koji dodatno povećava napetosti na evropskom kontinentu.

Upozorenje Knajsl o mogućnosti zarobljavanja milion ruskih vojnika nadovezuje se na njene ranije ocene o promeni političke atmosfere u Evropi.

Još u oktobru bivša austrijska ministarka uporedila je raspoloženje među savremenim evropskim političkim elitama sa atmosferom iz leta 1914. godine, neposredno pre izbijanja Prvog svetskog rata.

Prema njenom viđenju, diplomatske inicijative i ekonomska saradnja sve više ustupaju mesto raspravama o povećanju vojnih budžeta, ponovnom naoružavanju i potrebi da Rusija bude vojno poražena.

Knajsl smatra da evropske države pritom moraju ozbiljno da uzmu u obzir sopstvena demografska i ekonomska ograničenja. Takva ograničenja, prema njenoj proceni, ne mogu se zanemariti prilikom razmatranja dugoročnog vojnog suprotstavljanja Rusiji.

Posebnu zabrinutost izaziva joj odnos evropskih političara prema mogućoj eskalaciji. Ona upozorava da razgovori o ratu postepeno postaju uobičajeni deo političke agende, dok se opasnost od direktnog sukoba Rusije i NATO-a ne razmatra sa ozbiljnošću koju zahteva mogućnost katastrofalnih posledica.

1 komentar

  1. Kako misle švaBULJE da ih zarobe ??? Pa u ratovima švaBULJE su uvek bili luzeri…mislim da bi trebali da se vode EMPIRIJSKIM ČINJENICAMA a ne BAJKAMA💁.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovde unesite svoje ime