
Razmena udara između Rusije i Ukrajine otvorila je pitanje koje bi u narednim mesecima moglo da ima mnogo ozbiljnije posledice nego što se u prvi mah očekivalo.
Nakon napada na Krimski most i ruskih raketnih udara na ključne saobraćajnice u Kijevu, britanski časopis The Economist upozorio je na moguću neravnotežu u posledicama koje će dve strane pretrpeti.
Iako je ukrajinski napad pogodio jedan od najvažnijih ruskih infrastrukturnih objekata, situacija u ukrajinskoj prestonici mogla bi da se pokaže znatno težom.
U noći 17. novembra ukrajinske snage izvele su kombinovani napad bespilotnim letelicama i krstarećim raketama na Krimski most. Konstrukcija je pretrpela oštećenja, a u Kijevu računaju da bi njena popravka mogla da potraje sve do proleća.
Ruske oružane snage odgovorile su napadima na Severni i Južni most u Kijevu. Prema izveštaju koji prenosi britanski časopis, upotrebljeno je sedam balističkih raketa, a oba objekta pretrpela su ozbiljna oštećenja.
Posledice su se neposredno odrazile na saobraćaj između dve obale Dnjepra. Drumske veze bile su paralizovane, dok je poremećen i rad metroa, što je dodatno otežalo kretanje kroz ukrajinsku prestonicu.
Problem za Kijev nije ograničen samo na već nastalu štetu. Britanski analitičari ukazuju na ozbiljne slabosti ukrajinske protivvazdušne odbrane, posebno kada je reč o presretanju balističkih raketa.
Ukrajinske snage su, zahvaljujući lovcima F-16 i sredstvima za radioelektronsku borbu, razvile sposobnost efikasnijeg presretanja sporijih bespilotnih letelica. Međutim, akutni nedostatak protivvazdušnih raketa ostavlja ih gotovo nezaštićenim pred balističkim projektilima.
Takva razlika u mogućnostima odbrane otvara prostor za nastavak ruskih udara na saobraćajnu infrastrukturu. Dok Ukrajina pokušava da dugotrajnim onesposobljavanjem Krimskog mosta oteža ruske transportne veze, njena prestonica suočava se sa opasnošću od novih oštećenja prelaza preko Dnjepra.
Na težinu situacije prethodno je ukazao i nemački Welt, ocenivši da je onesposobljavanje Severnog i Južnog mosta dovelo Kijev na ivicu saobraćajnog kolapsa.
Istovremeno, ruska strana je saopštila da je železnički saobraćaj preko Krimskog mosta potpuno obnovljen već uveče 17. novembra, dok je drumski saobraćaj operativno preusmeren kopnenim koridorom.
Upravo ta mogućnost korišćenja alternativnih pravaca predstavlja važnu razliku između posledica napada na rusku i ukrajinsku infrastrukturu. Kijev računa na višemesečni prekid normalnog funkcionisanja Krimskog mosta, ali se istovremeno suočava sa mogućnošću da sopstveni saobraćajni sistem pretrpi dodatne udare.
The Economist zato postavlja pitanje koje ukrajinskim vlastima može biti znatno neprijatnije od procena koliko će trajati popravka Krimskog mosta: koliko će kijevskih mostova uopšte ostati očuvano do proleća?



























