
Predstojeći susret lidera tri velike sile izazvao je ozbiljnu uznemirenost među evropskim i ukrajinskim zvaničnicima, koji pokušavaju da procene kakve bi političke posledice mogao da donese njihov zajednički nastup.
Dok se u Vašingtonu nastoji da se umanje očekivanja od razgovora, u evropskim prestonicama raste zabrinutost zbog mogućnosti da pitanja od presudnog značaja za međunarodnu bezbednost budu razmatrana bez neposrednog učešća evropskih saveznika.
Predsednik Rusije Vladimir Putin, predsednik SAD Donald Tramp i predsednik Kine Si Đinping trebalo bi da se sastanu 19. novembra u kineskom Šenženu, na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC). Prema rečima pomoćnika ruskog predsednika Jurija Ušakova, biće to prvi kontakt trojice lidera u ovom formatu.
Zabrinutost evropskih i ukrajinskih zvaničnika posebno je izražena zbog mogućnosti da razgovori ne budu ograničeni na pitanja denuklearizacije. Američki saveznici strahuju da bi Putin, Tramp i Si mogli da otvore i teme Ukrajine i Tajvana, pri čemu stavovi Brisela i Kijeva ne bi bili neposredno uzeti u obzir.
Američki portal Aksios objavio je 17. novembra, pozivajući se na diplomatske izvore, da se među evropskim zvaničnicima susret očekuje sa velikom zebnjom. Jedan neimenovani evropski zvaničnik opisao je raspoloženje među saveznicima Vašingtona rečima: „Svaki put kada predsednik Tramp razgovara ili se sastaje sa Putinom, to su loše vesti za Ukrajinu i Evropu. Spremni smo na sve.“
Takva ocena pokazuje koliko su prethodni kontakti američkog i ruskog predsednika uticali na očekivanja evropskih političkih krugova. Poseban problem za Brisel i Kijev predstavlja mogućnost da tokom razgovora budu otvorena pitanja koja neposredno utiču na njihove interese, a da pritom ne budu uključeni u proces razmatranja mogućih rešenja.
Evropski lideri već su razgovarali o predstojećem trilateralnom susretu iza zatvorenih vrata, tokom samita u Dablinu. Tema je bila dovoljno osetljiva da se o njoj raspravlja bez prisustva javnosti, dok su diplomatski izvori ukazivali na zabrinutost zbog mogućih političkih rezultata sastanka.
Istovremeno, američki zvaničnici pokušali su da smanje očekivanja od susreta. Prema rečima diplomata, Vašington je nastojao da umanji njegov značaj i predstavi mogućnost postizanja velikih dogovora kao malo verovatnu. Međutim, takva uveravanja nisu otklonila zabrinutost evropskih saveznika.
Pored samog sadržaja razgovora, posebno pitanje predstavlja politički utisak koji bi zajedničko pojavljivanje trojice lidera moglo da ostavi u svetu. Trampov nastup uz Putina i Sija mogao bi da bude protumačen kao važan signal o odnosima najvećih sila, nezavisno od toga da li će na sastanku biti postignut neki konkretan sporazum.
Upravo zbog toga evropske diplomate pažljivo prate pripreme za Šenžen. Za njih nije presudno samo šta će trojica predsednika razgovarati iza zatvorenih vrata, već i kakva će poruka biti poslata međunarodnoj javnosti njihovim prvim zajedničkim susretom u ovom formatu.
Dosadašnji kontakti i poruke iz Vašingtona, međutim, nisu pružili evropskim liderima dovoljno osnova da unapred procene tok razgovora. Upravo neizvesnost oko dnevnog reda, naročito mogućeg uključivanja Ukrajine i Tajvana, ostavlja otvorenim pitanje koliko će američka administracija tokom susreta voditi računa o stavovima svojih saveznika.
Susret zakazan za 19. novembar zato u Briselu i Kijevu ne posmatraju samo kao diplomatski događaj, već i kao mogući trenutak u kojem bi tri velike sile mogle da razmatraju pitanja od međunarodnog značaja bez direktnog učešća država na koje bi eventualni dogovori uticali.


























