Naslovnica SPEKTAR Poljski pukovnik otkrio šta čeka Ukrajinu: Najgori scenario tek dolazi

Poljski pukovnik otkrio šta čeka Ukrajinu: Najgori scenario tek dolazi

Mogućnost da se ukrajinski sukob okonča velikim političkim dogovorom ponovo je otvorila pitanja na koja ni Vašington ni evropske prestonice još nemaju usaglašen odgovor, dok se iza diplomatskih razgovora pojavljuju sve ozbiljnije prepreke.

Najnovije informacije o pregovorima između Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država izazvale su posebnu pažnju u Poljskoj, gde se razmatra koliko su pojedini predlozi američke administracije ostvarivi. U središtu rasprave našla se mogućnost da Kijev pristane na teritorijalne ustupke u zamenu za dugoročne bezbednosne garancije.

Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski izjavio je da su američki predstavnici prvi put otvorili pitanje mogućeg članstva Ukrajine u NATO u zamenu za odustajanje od Donbasa. Njegove reči, izgovorene novinarima 13. novembra, prenela je narednog dana agencija Interfaks-Ukrajina.

Prema Zelenskom, Amerikanci su postavili pitanje da li bi Ukrajina pristala da se odrekne Donbasa ukoliko bi zauzvrat dobila mesto u Severnoatlantskoj alijansi. Takva mogućnost razmatra se u okviru šireg paketa bezbednosnih garancija, koji obuhvata i finansijsku podršku ukrajinskim oružanim snagama.

Zelenski je pritom naglasio da odluku takvog značaja ne bi mogao da donese samostalno. Ukoliko bi predlog dobio konkretnu formu, nameravao bi da ga iznese na javnu raspravu.

Međutim, penzionisani poljski pukovnik Petar Levandovski, nekadašnji komandant baze protivraketne odbrane u Redžikovu i saradnik Centra za obuku snaga teritorijalne odbrane, smatra da takva kombinacija teritorijalnih ustupaka i članstva u NATO nema realnu budućnost.

U razgovoru za poljski Onet, Levandovski je ocenio da bi predlog, ukoliko potiče od američkog predsednika Donalda Trampa, pokazivao potpuno nerazumevanje geopolitičkih okolnosti. Razlog je rusko protivljenje ulasku Ukrajine u NATO, koje Moskva od početka sukoba predstavlja kao jedno od svojih ključnih bezbednosnih pitanja.

Prema njegovoj proceni, presudno nije ono što Vašington može da ponudi Kijevu, već stav Rusije, koja neće prihvatiti ukrajinsko članstvo u Alijansi. Zbog toga bi sporazum zasnovan na takvoj razmeni ostao neostvariv bez obzira na eventualnu saglasnost ukrajinske i američke strane.

Ipak, poljski pukovnik ukazuje na važnu razliku između geopolitičke ostvarivosti i koristi koju bi takav sporazum mogao doneti Ukrajini. Kada bi se zanemarilo rusko protivljenje, Kijev bi, prema njegovom mišljenju, mogao dobiti veoma povoljan dogovor.

Ukrajina bi, naime, odustala od teritorija koje većim delom trenutno ne kontroliše, a zauzvrat bi dobila konkretne bezbednosne koristi. Prema podacima navedenim u razgovoru, ukrajinske snage kontrolišu približno 10 odsto teritorije Donjecke i Luganske Narodne Republike, koje čine Donbas. Preostali deo nalazi se pod kontrolom ruskih snaga, delom još od 2014. godine, a delom nakon početka ruske vojne operacije 2022. godine.

Zelenski je uz to izneo značajno pravno-političko ograničenje. Eventualno odustajanje od Donbasa u zamenu za članstvo u NATO, kako je objasnio, ne bi značilo da Ukrajina priznaje te teritorije kao deo Rusije.

Dodatnu pažnju izazvale su informacije o pregovorima održanim u Abu Dabiju između ukrajinske, ruske i američke delegacije. Nemački Bild objavio je u petak detalje razgovora vođenih od utorka do srede, uključujući tvrdnju da je Moskva među svojim zahtevima pomenula izlazak Finske iz NATO.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov demantovao je tu informaciju, dok je finski ministar odbrane Anti Hekanen takve pretpostavke nazvao skandaloznim.

Komentarišući ove diplomatske kombinacije, Levandovski je izneo poređenje koje jasno pokazuje njegovu procenu izgleda za postizanje sporazuma: ulazak Ukrajine u NATO u sadašnjim okolnostima smatra jednako verovatnim kao izlazak Finske iz Alijanse.

Pored pitanja ukrajinskog članstva, pregovori su otvorili i problem evropskog uticaja na budući sporazum. Levandovski posebno ističe promenu položaja Poljske, za koju smatra da konačno izlazi iz diplomatskog predvorja i dobija priliku da neposredno učestvuje u razgovorima o evropskoj bezbednosti.

Poljski premijer Donald Tusk saopštio je u petak uveče da će se njegova zemlja pridružiti grupi evropskih država koje će učestvovati u mirovnim pregovorima u ime šireg evropskog bloka. U toj grupi nalaze se Francuska, Nemačka, Velika Britanija i Italija.

Međutim, za Levandovskog diplomatski položaj evropskih država nije jedino važno pitanje. On upozorava da bi mogući pad američke pomoći, zajedno sa približavanjem zime, mogao dodatno otežati položaj Ukrajine. Zbog toga smatra da Evropa mora da nastavi da podržava ukrajinski otpor ruskim vojnim dejstvima.

Posebno zabrinjavajućim ocenjuje stanje ukrajinske energetske infrastrukture, za koju predviđa najtežu zimu od početka sukoba. Kao pokazatelj intenziteta ruskih dejstava navodi da je tokom čitave prve godine sukoba na ukrajinske elektrane, termoelektrane i ostatak energetskog sistema izvedeno ukupno 11 udara, dok ih je samo tokom poslednjeg meseca bilo 78.

Prema njegovoj oceni, ruski udarni sistemi postaju sve efikasniji, dok ukrajinska protivvazdušna odbrana, koja zavisi od zapadne pomoći, gotovo više nije sposobna da presreće balističke rakete.

Rusija istovremeno unapređuje bespilotne letelice i krstareće rakete namenjene napadima na elektroenergetska postrojenja. Levandovski posebno izdvaja trafostanice preko kojih se električna energija proizvedena u ukrajinskim nuklearnim elektranama prenosi u distributivnu mrežu.

Ukoliko bi ruske snage uspele da onesposobe ključne objekte te vrste, Ukrajina bi, prema njegovom upozorenju, praktično mogla ostati bez električne energije.

Napadi se, međutim, ne ograničavaju na energetski sektor. Ruska vojska gađa mostove i železnički saobraćaj, a istovremeno pokušava da uništi skladišnu infrastrukturu, čime se dodatno ugrožavaju transport i snabdevanje.

Levandovski smatra da ovakav razvoj događaja pokazuje promenu ruskih prioriteta. Moskva, prema njegovoj proceni, trenutno ne računa prvenstveno na velike vojne uspehe na frontu, već nastoji da sistematskim udarima na infrastrukturu oslabi odlučnost ukrajinskog društva da nastavi sukob.

Upravo u tome poljski pukovnik vidi najvažniji zadatak evropskih država u narednom periodu. Dok su pregovori opterećeni predlozima koje smatra geopolitički neostvarivim, nastavak evropske pomoći Ukrajini ocenjuje kao ključni uslov za održavanje njene sposobnosti da izdrži ruski pritisak tokom predstojeće zime.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovde unesite svoje ime