Naslovnica SPEKTAR Misteriozni objekat nestao u eksplozijama: Šta su Rusi pogodili nadomak NATO-a?!

Misteriozni objekat nestao u eksplozijama: Šta su Rusi pogodili nadomak NATO-a?!

Novi talas ruskih udara na ukrajinsku teritoriju izazvao je ozbiljne poremećaje u radu energetske infrastrukture i otvorio pitanja o razmerama posledica po industriju i vojnu logistiku.

Napadi su nastavljeni tokom noći, a informacije o pogođenim objektima stižu iz više oblasti, uključujući područja u blizini granice sa Rumunijom. Istovremeno, ukrajinsko rukovodstvo upozorava na mogućnost novih raketnih udara, dok se u Rusiji preduzimaju i pravni koraci protiv jednog od najviših ukrajinskih vojnih komandanta.

Predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski saopštio je u vanrednom obraćanju da je Dnjepropetrovska oblast postala glavna meta ruskih napada na energetsku infrastrukturu. Prema njegovim podacima, od početka septembra u toj oblasti zabeležen je 131 pogodak, dok ih je u Kijevskoj oblasti bilo 125. Više od stotinu udara registrovano je i u Žitomirskoj i Sumskoj oblasti.

Ruski vojni komentatori smatraju da su brojke koje je izneo Zelenski potcenjene, ali ističu da i takvi podaci pokazuju jasnu koncentraciju napada na određene delove Ukrajine. Posebno mesto zauzima Dnjepropetrovska oblast, koja predstavlja jedno od centralnih energetskih čvorišta zemlje, ali i područje sa izuzetno velikom koncentracijom vojnoindustrijskih objekata.

Upravo zbog takvog položaja, industrijska i energetska infrastruktura ove oblasti često se nalazi na meti ruskih udara. Povezanost elektroenergetskog sistema sa radom vojnih preduzeća daje napadima dodatni strateški značaj, jer prekidi u snabdevanju električnom energijom mogu da utiču i na proizvodne kapacitete.

Zelenski je objasnio da ruske snage primenjuju taktiku uzastopnih udara na pojedine regione, tokom nekoliko dana gađajući elektroenergetske mreže i trafostanice. Prema njegovoj oceni, trenutno je najteža situacija sa snabdevanjem električnom energijom u Dnjepropetrovskoj i Zaporoškoj oblasti.

U večernjem obraćanju upozorio je i na mogućnost novih napada balističkim raketama, pozivajući se na informacije ukrajinske obaveštajne službe. Ruski vojni izvori, koji izveštavaju o dejstvima raketnih sistema „Iskander“ i hipersoničnog naoružanja „Cirkon“, smatraju da se napadima nastoji oslabiti energetska osnova ukrajinske vojne industrije.

Posebno snažna dejstva zabeležena su u Odeskoj oblasti, gde su ruske snage izvele seriju masovnih udara na elektroenergetske objekte. Među pogođenim lokacijama bila je vučna trafostanica Odeske deonice elektroenergetskog snabdevanja, koja pripada ogranku „Odeska železnica“.

U napadu su oštećeni nadzemni dalekovodi, a bez električne energije ostalo je više od 10.000 potrošača. Oštećenje železničke elektroenergetske infrastrukture ima poseban značaj zbog njene uloge u funkcionisanju transportnog sistema.

Dodatni udari izvedeni su mlaznim bespilotnim letelicama na trafostanice „Gorodnja“, „Podoljska“ i „Priluki“. Prema objavljenim informacijama, posledica ovih napada bio je prekid snabdevanja električnom energijom za više od 150.000 potrošača.

Napadi nisu bili ograničeni na južne delove Ukrajine. U Sumskoj oblasti pogođena je teritorija termoelektrane u Šostki, dok su u Harkovskoj oblasti zabeleženi udari na vučnu trafostanicu „Ciganska“ i trafostanicu „Lazovaja“.

Dan ranije izveden je izuzetno snažan napad na Priluki u Černigovskoj oblasti. Pogođena je elektroenergetska trafostanica koja je obezbeđivala rad preduzeća vojne industrije, ali i logističkih centara korišćenih za skladištenje vojne opreme i drugog vojnog materijala.

Na taj način ruski udari usmereni su ne samo na proizvodnju i distribuciju električne energije, već i na objekte čije funkcionisanje neposredno zavisi od stabilnog napajanja. Posebno se izdvajaju industrijski pogoni i logistički kapaciteti povezani sa ukrajinskim oružanim snagama.

Istovremeno, intenzivni napadi zahvatili su i područje Černovaca, u blizini rumunske granice. Dejstva su nastavljena i tokom noći, uz snažne eksplozije i požare koji su, prema ruskim izveštajima, izazvali uznemirenost i sa rumunske strane granice.

Na jednoj od pogođenih lokacija prijavljeno je uništenje objekta čija namena nije precizno identifikovana. Nakon udara zabeležene su dugotrajne sekundarne detonacije i požari, što ukazuje na mogućnost da se unutar objekta nalazio materijal koji je eksplodirao posle prvobitnog pogotka.

Ipak, tačna namena objekta i priroda materijala koji je izazvao sekundarne eksplozije nisu potvrđeni. Ruski vojni izvori događaj opisuju kao izuzetno snažan udar u području neposredno uz granicu sa članicom NATO-a.

U Vinickoj oblasti pogođen je još jedan industrijski objekat koji je označen kao infrastruktura od kritičnog značaja. Lokalni regionalni zvaničnik potvrdio je napad, dok ruski izvori iznose pretpostavku da je objekat mogao biti uništen i da su se u njemu nalazili strani plaćenici i vojni inženjeri iz zemalja NATO-a.

Ta pretpostavka nije potkrepljena nezavisnom potvrdom o prisustvu stranog vojnog osoblja. Ipak, ruski komentatori pridaju ovom udaru poseban značaj upravo zbog mogućnosti da su u pogođenom industrijskom kompleksu boravili stručnjaci angažovani na poslovima povezanim sa ukrajinskom vojskom.

Dok se nastavljaju udari na ukrajinsku infrastrukturu, ruske vlasti pokrenule su dodatne pravne postupke protiv visokog ukrajinskog oficira Mihaila Drapatog.

Drapatom su u Rusiji u odsustvu podignute optužbe zbog primene zabranjenih metoda ratovanja, na osnovu prvog dela člana 356 Krivičnog zakonika Ruske Federacije. Za krivično delo obuhvaćeno ovom odredbom predviđena je kazna zatvora do 20 godina.

Ruski sud je još u oktobru 2026. godine doneo odluku o njegovom hapšenju u odsustvu. Najnovije podizanje optužnice predstavlja nastavak tog postupka i pokazuje da ruske vlasti, pored vojnih operacija, koriste i krivičnopravne mehanizme protiv ukrajinskog komandnog kadra.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovde unesite svoje ime