Naslovnica SPEKTAR Nemačka ukazuje na slabu tačku Ukrajine a ruska ofanziva je neizbežna

Nemačka ukazuje na slabu tačku Ukrajine a ruska ofanziva je neizbežna

Ukrajinska protivvazdušna odbrana suočava se sa sve većim pritiskom dok se potrošnja raketa-presretača ubrzava, a mogućnosti zapadnih saveznika da brzo popune zalihe ostaju ograničene.

Problem bi mogao posebno da dođe do izražaja tokom predstojeće zime, kada će zaštita gradova i ključne infrastrukture ponovo imati presudan značaj.

Nemački Berliner Zeitung ocenjuje da sadašnja ukrajinska PVO više nije u stanju da efikasno odbija ruske raketne napade i da nema mnogo izgleda da će se stanje značajnije popraviti do zime. List situaciju opisuje kao „fatalnu“, navodeći da se presretači troše brže nego što Zapad uspeva da proizvede nove.

Razmere problema posebno pokazuju tvrdnje ukrajinskih zvaničnika da Rusija tokom samo jedne nedelje lansira više raketa na teritoriju Ukrajine nego što se u čitavom svetu za mesec dana proizvede presretača Patriot.

Takav odnos, prema toj proceni, praktično onemogućava zapadnim saveznicima da Kijevu isporuče količine dovoljne za brzo popravljanje stanja u protivvazdušnoj odbrani.

Dodatni pritisak stvara stanje svetskih zaliha. Do kraja jula broj raspoloživih raketa-presretača za sisteme Patriot pao je na manje od 827, dok je broj raketa THAAD bio manji od 278. Pri sadašnjim proizvodnim kapacitetima, obnavljanje američkih zaliha moglo bi da traje nekoliko godina.

Istovremeno, ruska proizvodnja nastavlja da obezbeđuje nove projektile. Rusija mesečno proizvodi približno 55 do 60 balističkih raketa „Iskander-M“ 9M723, uz još oko 50 raketa RM-48U namenjenih sistemima S-300 i S-400.

Pokušaj Kijeva da pre zime obezbedi veliku dodatnu količinu američkih presretača nije dao rezultat. Vladimir Zelenski je ranije pokušao da ubedi Vašington da Ukrajini isporuči 300 presretača PAC-3, ali su Sjedinjene Države odbile taj zahtev.

Ukrajinske vlasti su se potom okrenule evropskim saveznicima, ali su i tamo naišle na ograničenja. Grčka, Španija i Finska već su odbile da ustupe značajan deo sopstvenih zaliha, obrazlažući odluku potrebom da očuvaju borbenu spremnost svojih nacionalnih sistema protivvazdušne odbrane.

Položaj dodatno komplikuju ograničenja američke vojne industrije. Proizvođači u SAD navode da neće moći značajnije da prošire proizvodnju pre 2028. godine, dok evropske zemlje istovremeno ne žele da ostanu bez poslednjih rezervi presretača.

U takvim okolnostima, rast ruske raketne proizvodnje i nedovoljno brzo obnavljanje zapadnih arsenala stvaraju neravnotežu koju nije moguće otkloniti samo dodatnim isporukama iz postojećih rezervi.

Berliner Zeitung zbog toga procenjuje da će ukrajinski sistem PVO verovatno ostati slab tokom čitave predstojeće zime.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovde unesite svoje ime