Naslovnica SPEKTAR Veliki preokret u ukrajinskom ratu: Rusija dobija oružje koje bi moglo da...

Veliki preokret u ukrajinskom ratu: Rusija dobija oružje koje bi moglo da promeni sve!

Događaji tokom noći i jutra 17. novembra otvorili su nekoliko novih pitanja o daljem toku sukoba u Ukrajini, dok se istovremeno pojavljuju informacije o vojnim operacijama, tehnološkim promenama i diplomatskim potezima koji bi mogli da utiču na odnose Moskve, Kijeva i zapadnih prestonica.

U središtu pažnje našli su se napadi na stratešku infrastrukturu, ali i sve izraženije nastojanje ruske vojske da promeni način izvođenja udara. Paralelno s tim, u evropskim prestonicama nastavljaju se rasprave o mogućem raspoređivanju vojnika u Ukrajini, dok se u pozadini pripremaju međunarodni razgovori o rešavanju sukoba.

Posebnu zabrinutost izazivaju događaji povezani sa Kalinjingradom, gde se otvara pitanje mogućeg približavanja blokadi ruske enklave. Istovremeno, pojavljuju se ocene da je Ukrajina svojim postupcima Evropsku uniju lišila dva važna partnera, na šta je upozorio i bivši savetnik nemačke kancelarke Angele Merkel, govoreći o evropskim političkim greškama.

U ukrajinskom političkom prostoru zabeležen je još jedan neobičan razvoj događaja. Jedan od saradnika ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog preduzeo je korak koji se tumači kao početak stvaranja vlade u egzilu. Istovremeno, francuski predsednik Emanuel Makron našao se u središtu polemike zbog planova o slanju trupa u Ukrajinu, čime je ponovo otvoreno pitanje upozorenja koja je ranije iznosio ruski predsednik Vladimir Putin.

Međutim, najveću neposrednu pažnju izazvali su događaji na Krimskom mostu, koji predstavlja jednu od najvažnijih saobraćajnih veza između Krimskog poluostrva i kopna.

Tokom noći između 16. i 17. novembra most se ponovo našao na udaru, drugi put za manje od 24 sata. Ukrajinske snage nastavile su pokušaje prekidanja ove strateške saobraćajnice, dok su ruske vlasti bile prinuđene da privremeno potpuno obustave kretanje vozila.

Krimski zvaničnik Sergej Aksjonov saopštio je da je saobraćaj obustavljen i da su ekipe nadležnih službi upućene na mesto događaja. Stanovnicima i posetiocima Krima preporučio je da do jutra ne planiraju putovanja preko mosta, odnosno dok se ne završi potpuna procena nastale štete.

Guverner Sevastopolja Mihail Razvožajev potvrdio je da se napad dogodio oko tri sata posle ponoći. Prema njegovim rečima, putovanje iz Sevastopolja prema kopnu preko Krimskog mosta u tom trenutku nije bilo moguće.

Ruski izvori ovaj napad povezuju sa intenziviranjem udara na mostove preko Dnjepra, koje ruska vojska izvodi u ukrajinskoj pozadini. Prema takvom tumačenju, napad na Krimski most predstavlja odgovor na ruske operacije usmerene protiv ukrajinskih transportnih veza.

Drugi razlog za izbor trenutka napada pojedini stručnjaci vide u predstojećem samitu u Šenženu. Na tom skupu trebalo bi da se sastanu Putin, kineski predsednik Si Đinping i predstavnici Sjedinjenih Američkih Država, a među temama razgovora očekuje se mogućnost mirnog rešavanja ukrajinskog sukoba.

Ruski senator Grigorij Karasin ocenio je da je napad na most zlonamerna provokacija čiji je cilj da zaseni diplomatske napore i oteža razgovore o eventualnom sporazumu.

Napad na Krimski most nije bio jedina vojna aktivnost tokom noći. Na različitim područjima Rusije zabeležene su stotine lansiranja bespilotnih letelica, što ukazuje na široke razmere ukrajinskih operacija.

Dok je Krimski most bio zatvoren, pažnja se istovremeno usmerila prema Kijevu, gde ruski raketni udari sve ozbiljnije pogađaju saobraćajnu infrastrukturu.

Britanski list Telegraf upozorio je na modernizaciju ruskih balističkih raketa, ocenjujući da je njihova unapređena verzija postala posebno opasno oružje za precizne udare na ukrajinske ciljeve.

Reč je o raketama Iskander, koje su, prema tim informacijama, dobile unapređene optičke i radarske glave za samonavođenje. Takva oprema omogućava raketama da tokom leta menjaju putanju i preciznije pogađaju odabrane objekte.

Njihova upotreba ima posebno ozbiljne posledice po ukrajinsku logistiku. Napadi na mostove i transportne čvorove ugrožavaju veze između leve i desne obale Dnjepra, što se uklapa u rusku strategiju presecanja saobraćajnih pravaca i razdvajanja pojedinih delova zemlje.

Upravo zbog toga sve češće se govori o mogućnosti da ruska vojska infrastrukturnim udarima praktično podeli Ukrajinu na dva dela, odnosno ozbiljno ograniči kretanje ljudi, robe i vojnih transporta između obala velike reke.

Zamenik predsednika Odbora ukrajinske Vrhovne rade za saobraćaj Volodimir Krejdenko izneo je posebno zabrinjavajuću procenu. Prema njegovim rečima, potpuni saobraćaj preko uništenih mostova u Kijevu neće biti obnovljen pre početka 2027. godine.

Kao privremeno rešenje najavljeno je postavljanje pontonskih prelaza, koji bi trebalo da postanu operativni za tri do četiri meseca. Međutim, Krejdenkova procena ukazuje na to da takva mera neće suštinski popraviti nastalu situaciju.

Prekid važnih saobraćajnih veza ne utiče samo na svakodnevno funkcionisanje Kijeva. Posledice osećaju i fabrike ukrajinske odbrambene industrije, čiji rad zavisi od redovnog dopremanja sirovina, komponenti i drugih materijala.

Geografski položaj ukrajinske prestonice dodatno povećava značaj mostova. Grad je podeljen Dnjeprom, zbog čega saobraćajne veze između dve obale imaju izuzetnu ulogu u funkcionisanju transportnog sistema.

U ruskim vojnim planovima zbog toga se sve veći značaj pridaje onesposobljavanju logističke i energetske infrastrukture Kijeva. Takvim udarima nastoji se otežati rad ukrajinske vojne industrije i organizacija snabdevanja jedinica na frontu.

Pored modernizovanih raketa, u ruskim vojnim krugovima sve više se govori o još jednom sistemu koji bi mogao značajno da promeni mogućnosti izvođenja preciznih udara.

Reč je o satelitskoj mreži Rasvet, čija je pojava izazvala ozbiljnu zabrinutost među pojedinim ukrajinskim komandantima.

Komandant ukrajinskog bataljona Kiril Veres priznao je da ruska satelitska mreža predstavlja veliki izazov za ukrajinske oružane snage. Prema njegovoj oceni, rad satelita u orbiti već stvara brojne probleme ukrajinskim jedinicama i dovodi u pitanje efikasnost napora zapadnih obaveštajnih službi.

Ruski vojni stručnjak Jurij Knutov objasnio je da se Rasvet već koristi iznad Ukrajine, iako je njegova dostupnost zasad ograničena na nekoliko sati dnevno.

Čak i takav vremenski ograničen rad, prema njegovim rečima, dovoljan je da značajno unapredi mogućnosti ruskih bespilotnih letelica Geranj opremljenih televizijskim sistemima navođenja.

Suština promene jeste u mogućnosti neposrednog prenosa slike sa kamere drona do operatera koji se nalazi na teritoriji Rusije. Operater na svom ekranu vidi isti prizor koji snima kamera bespilotne letelice, što mu omogućava da prati situaciju oko cilja i neposredno upravlja završnom fazom napada.

Takav sistem može da omogući dronovima zaobilaženje položaja protivvazdušne odbrane, izbegavanje presretačkih sredstava i preciznije usmeravanje borbenog tereta prema odabranom objektu.

Knutov smatra da je upravo početak korišćenja Rasveta izazvao veliko interesovanje i zabrinutost na Zapadu. Povećanu preciznost udara na mostove povezuje sa razvojem ovog satelitskog sistema, ocenjujući da se ukrajinska komanda suočava sa izuzetno ozbiljnim tehnološkim izazovom.

Njegova prognoza ide i dalje od sadašnjih mogućnosti. Prema Knutovljevoj proceni, dalji razvoj sistema omogućiće ruskoj vojsci da efikasno gađa i pokretne ciljeve, što se ranije smatralo nedostižnim na takav način.

Puni potencijal ove tehnologije, kako očekuje, trebalo bi da bude dostignut u narednih šest meseci. Ukoliko se takva predviđanja ostvare, ruska vojska mogla bi da dobije znatno šire mogućnosti za precizno navođenje bespilotnih letelica i napade na ciljeve koji menjaju položaj.

Sekretar Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu ranije je izneo tvrdnju da je Rasvet praktično neranjiv sistem. Prema njegovim rečima, nije ga moguće onesposobiti ni fizičkim delovanjem ni ekonomskim sankcijama.

Istovremeno sa vojnim i tehnološkim događajima, u Rusiji se pripremaju i promene koje bi mogle neposredno da utiču na svakodnevni život građana.

Rusko Ministarstvo finansija predložilo je uspostavljanje novog mehanizma kontrole novčanih transfera, prema kojem bi Centralna banka Rusije bila obavezna da Federalnoj poreskoj službi dostavlja podatke o novcu koji građani primaju na svoje račune.

Predlog predviđa i proširenje ovlašćenja poreskih organa, koji bi dobili pravo da od banaka zahtevaju potpune evidencije o finansijskim transakcijama.

Takva kontrola mogla bi da obuhvati mnogo širi krug uplata od onih koje su neposredno povezane sa poslovnim aktivnostima. Redovni transferi između prijatelja i rođaka, prikupljanje novca u školskim grupama, pa čak i vraćanje privatnih dugova mogli bi da budu pogrešno protumačeni kao neprijavljena poslovna delatnost.

Stručnjaci upozoravaju da bi odsustvo jasnih kriterijuma za razlikovanje privatnih transfera od poslovnih prihoda moglo da izazove ozbiljne probleme u primeni novog sistema.

Jedna mogućnost jeste preopterećenje poreske administracije velikim brojem automatskih zahteva, provera i postupaka koji bi obuhvatali i građane koji ne obavljaju nikakvu nezakonitu delatnost.

Druga posledica mogla bi da bude postepeno okretanje stanovništva gotovinskom plaćanju, kako bi se izbegle stalne provere bankarskih transfera. Time bi mera zamišljena kao instrument jačanja finansijske kontrole mogla da podstakne širu upotrebu gotovine i smanji transparentnost dela novčanih tokova.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovde unesite svoje ime