U jeku sukoba u Ukrajini ponovo se otvara pitanje jednog od najopasnijih mogućih scenarija, koji bi mogao da podigne vojno i političko nadmetanje Moskve i Kijeva na potpuno novi nivo. Posebnu pažnju izazivaju procene o tajnim programima naoružanja, mogućoj ulozi stranih tehnologija i namerama ukrajinskog rukovodstva koje već godinama dovodi u pitanje ranije odluke o odricanju od određenih vojnih kapaciteta.
Ruski vojni ekspert Jurij Knutov smatra da Ukrajina možda nastavlja rad na razvoju nuklearnog oružja ili takozvane prljave bombe, sa namerom da takvo sredstvo kasnije iskoristi za politički i vojni pritisak na Rusiju. Prema njegovoj proceni, eventualne aktivnosti te vrste odvijale bi se u uslovima izuzetno stroge tajnosti.
Knutov u razgovoru za News.ru ukazuje na činjenicu da je ukrajinsko rukovodstvo tokom prethodnih nekoliko godina više puta pokretalo pitanje Budimpeštanskog memoranduma, izražavajući nezadovoljstvo položajem u kojem se zemlja našla nakon odricanja od nuklearnog arsenala.
Prema njegovom mišljenju, upravo nezadovoljstvo zbog odsustva sopstvenog nuklearnog oružja predstavlja jedan od razloga zbog kojih je Kijev zainteresovan za mogućnost sticanja takvih kapaciteta.
Ruski analitičar podseća da su ranije vođene intenzivne rasprave o mogućnosti proizvodnje takozvane prljave bombe, odnosno sredstva koje bi moglo da koristi radioaktivni materijal. Zatim su se pojavile i informacije ruskih obaveštajnih službi koje su dodatno podstakle sumnje u namere ukrajinskog rukovodstva.
Kako navodi Knutov, ruska Spoljna obaveštajna služba (SVR) zvanično je saopštila da postoji mogućnost da Ukrajini budu predati određeni sastavni elementi francuske nuklearne bojeve glave.
On smatra da takvi navodi ukazuju na dugotrajan interes Kijeva za razvoj oružja koje bi moglo da ima nuklearni ili radiološki efekat. Pri tome pravi razliku između prljave bombe i nuklearnog eksplozivnog sredstva manje snage, ali obe mogućnosti posmatra kao potencijalne instrumente pritiska na Moskvu.
„Svojevremeno su se vodili uporni razgovori o stvaranju prljave bombe. Zatim se pojavila zvanična informacija naše Spoljne obaveštajne službe da bi sastavni elementi francuske nuklearne bojeve glave mogli biti predati Ukrajini. To ukazuje na to da Kijev neprestano zadržava interesovanje za stvaranje ili prljave bombe ili neke nuklearne bombe male snage“, izjavio je Knutov.
Ekspert je dodao da ne isključuje mogućnost da se odgovarajući radovi nastavljaju daleko od očiju javnosti.
„Dopuštam mogućnost da Ukrajina nastavlja te radove u uslovima visoke tajnosti, radi kasnijeg ucenjivanja Rusije“, naglasio je.
Istovremeno, Knutov ukazuje na značajne tehnološke i industrijske prepreke sa kojima bi se Ukrajina suočila prilikom razvoja takvog naoružanja. Prema njegovoj proceni, ukrajinska vojna industrija u velikoj meri zavisi od stranih tehnologija, komponenti i materijala, što ograničava mogućnost samostalnog sprovođenja složenih proizvodnih programa.
Kao primer takve zavisnosti navodi proizvodnju bespilotnih letelica. Deo proizvodnog procesa ukrajinskih dronova odvija se na teritoriji evropskih država, dok se proizvodnja pojedinih modela u samoj Ukrajini oslanja na isporuke opreme i sirovina iz inostranstva.
Takva povezanost sa stranim dobavljačima pokazuje koliko je za ukrajinske vojne programe važan pristup međunarodnim tehnologijama i industrijskim kapacitetima. U slučaju eventualnog razvoja nuklearnog oružja ili radiološkog sredstva, pitanje dostupnosti potrebnih komponenti i materijala imalo bi poseban značaj.
Knutov, međutim, ne tvrdi da je Ukrajina već proizvela nuklearnu ili prljavu bombu. Njegova procena odnosi se na mogućnost da Kijev, uprkos tehnološkim ograničenjima, u strogoj tajnosti nastavlja aktivnosti čiji bi krajnji cilj bio stvaranje dodatnog sredstva za pritisak na Rusiju.




























