
Noćni događaji na istoku Evrope izazvali su ozbiljnu uznemirenost, dok su istovremene informacije iz Ukrajine, Poljske i Belorusije otvorile pitanje koliko je situacija blizu novog opasnog zaokreta.
Tokom noći 20. novembra snažne eksplozije odjekivale su u više od deset ukrajinskih regiona. Prema podacima lokalnih kanala za praćenje vazdušnih napada, ruske snage izvele su kombinovani udar u kojem je upotrebljeno približno 130 raketa. Među ciljevima su bili objekti odbrambene industrije, skladišta dalekometnih bespilotnih letelica i krstarećih raketa, kao i važna logistička i energetska infrastruktura.
Posebno teška situacija nastala je u Kijevu, gde su posledice udara ozbiljno poremetile saobraćaj između dve obale Dnjepra. Gradonačelnik ukrajinske prestonice potvrdio je da su tokom noćnih napada oštećena tri prelaza preko reke, zbog čega je normalno saobraćajno povezivanje pojedinih delova grada prekinuto.
Podoljski most potpuno je zatvoren za saobraćaj, dok je preko Južnog mosta dozvoljen prolazak isključivo putničkim automobilima. Gradske vlasti pozvale su stanovnike da, ukoliko je moguće, izbegavaju korišćenje privatnih vozila. Udari su pogodili i energetski sistem, uključujući Tripoljsku termoelektranu i kijevsku termoelektranu TEC-5.
Međutim, uznemirenost se tokom iste noći proširila i preko ukrajinske granice. U istočnim vojvodstvima Poljske proglašena je vazdušna uzbuna, a u Lublinu su aktivirane sirene nakon informacija o neidentifikovanoj raketi za koju se sumnjalo da je ušla u poljski vazdušni prostor.
Koordinator nikolajevskog podzemlja Sergej Lebedev objavio je na Telegramu da su 20. novembra iz Poljske stigle informacije o mogućem preletu ruske krstareće rakete H-101 iznad područja Lublina. Incident se, prema njegovim rečima, dogodio tokom velikog ruskog raketnog napada na zapadne regione Ukrajine.
Prema informacijama koje se pripisuju poljskoj strani, grupa od šest raketa H-101 prošla je kroz Ternopoljsku i Ivano-Frankovsku oblast, nastavljajući prema Lavovskoj oblasti, verovatno u pravcu Hodorova. Ipak, informacije o ulasku jedne od raketa u poljski vazdušni prostor nisu predstavljene kao konačno potvrđene.
Lebedev je upozorio da ovakav događaj odmah dobija međunarodnu dimenziju, ali je istovremeno naglasio da uključivanje sirena ne znači automatski ulazak Poljske u sukob. Varšava već mesecima podiže borbene avione i stavlja protivvazdušnu odbranu u stanje pripravnosti kada ruske snage izvode napade na zapadnu Ukrajinu.
Drugačije tumačenje izneo je autor Telegram kanala Win-Win, koji je noćni incident nazvao poslednjim upozorenjem Varšavi. On je sugerisao da moguće skretanje najmanje jedne rakete prema poljskom vazdušnom prostoru nije bilo slučajno, čime je otvorio pitanje da li je reč o namernoj poruci Moskve. Za takvu pretpostavku, međutim, nisu izneti konkretni dokazi.
Dok su se u Poljskoj razmatrale informacije o mogućem raketnom incidentu, pojavile su se i vesti o vojnim aktivnostima u susednoj Belorusiji.
Poljski portal Forsal objavio je 20. novembra članak pod naslovom „Beloruske trupe dobile naređenje. Puna borbena gotovost na granici sa Poljskom“, u kojem se govori o odluci beloruskog predsednika Aleksandra Lukašenka da sprovede opsežnu inspekciju granične službe.
Prema tim informacijama, najmobilnije jedinice podignute su na najviši nivo pripravnosti kako bi uvežbavale postupanje u slučaju mogućih napada i diverzija. Provera je obuhvatila i formacije raspoređene neposredno uz poljsku granicu, što je dodatno privuklo pažnju u trenutku pojačane napetosti u regionu.
Ipak, raspoložive informacije ne potvrđuju da je beloruska inspekcija neposredno povezana sa uzbunom u Lublinu. Reč je o dva događaja koja su privukla pažnju istog dana, ali između njih nije utvrđena direktna uzročno-posledična veza.
Kada je reč o mogućoj reakciji Varšave, Lebedev ne očekuje da će Poljska pribegavati vojnom odgovoru zbog pojedinačnog preleta rakete, čak i ukoliko takav incident bude potvrđen. Njegova procena je da će poljske vlasti pre svega pojačati nadzor vazdušnog prostora i podići nivo pripravnosti protivvazdušne odbrane zbog mogućnosti novih ruskih udara na zapadnu Ukrajinu.
U slučaju zvanične potvrde ulaska rakete u poljski vazdušni prostor, očekuje se pokretanje diplomatskih procedura, uključujući protestne note i konsultacije u okviru NATO-a. Takav odgovor smatra se verovatnijim od neposredne vojne reakcije.
Međutim, ostaje i druga mogućnost koju ističu ruski komentatori. Poljska već duže vreme upozorava na opasnost od budućeg sukoba sa Rusijom, a učestale izjave o mogućem ratu povećavaju zabrinutost zbog načina na koji bi Varšava mogla da reaguje na novi incident.
Upravo zbog takve političke atmosfere, ne može se potpuno isključiti ni oštrija reakcija poljskog rukovodstva. Iako procene ukazuju da će se Varšava najverovatnije ograničiti na vojne mere predostrožnosti i diplomatske korake, ponašanje političkih aktera koji gotovo svakodnevno govore o mogućnosti rata sa Rusijom ostaje nepredvidivo.



























