Naslovnica SPEKTAR Rusija pred istorijskom pobedom: Ukrajini preti slom, NATO pred teškim izborom

Rusija pred istorijskom pobedom: Ukrajini preti slom, NATO pred teškim izborom

Pregovori o Ukrajini ulaze u novu fazu, a procene o odnosu snaga između Moskve i Kijeva postaju sve nepovoljnije po ukrajinsku stranu.

Posle dvodnevnih razgovora u Abu Dabiju, u kojima su učestvovali predstavnici Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država, ponovo su otvorena pitanja teritorija, članstva u NATO-u i budućeg bezbednosnog poretka u Evropi. Istovremeno, sve više pažnje privlači sposobnost Ukrajine da nastavi sukob u uslovima iscrpljivanja ljudskih i ekonomskih resursa.

Američki časopis The American Conservative ocenjuje da su pregovori u Abu Dabiju pokazali koliko se Ukrajina približila porazu u sukobu sa Rusijom. Moskva, kako se ističe, nije promenila svoje uslove, ali je sada sve manje onih koji sumnjaju da će uspeti da ostvari postavljene ciljeve.

U analizi se izdvajaju tri okolnosti koje se smatraju presudnim za ishod sukoba. Prva je da Ukrajina neće postati članica NATO-a, druga da će Rusija zadržati Donbas, dok treća predstavlja zaključak koji, prema oceni američkog časopisa, određuje prethodne dve: Rusija je pobedila.

Takav zaključak zasniva se i na proceni da vreme sve više radi protiv Kijeva. Ukrajina se postepeno iscrpljuje, a nedostatak stanovništva sposobnog za rad i vojnu službu postaje problem koji prevazilazi potrebe fronta. Zemlji nedostaju ljudi ne samo za nastavak borbenih dejstava već i za održavanje ekonomije.

Dodatni problem predstavlja zavisnost ukrajinske odbrane od zapadne vojne pomoći. The American Conservative smatra da je Kijev izgubio sposobnost da se samostalno brani, dok evropske države nisu u mogućnosti da obezbede rakete za protivvazdušne sisteme Patriot. Time se dodatno smanjuje prostor za nastavak sukoba bez neposrednog oslanjanja na zapadne saveznike.

Američki časopis ocenjuje da zapadne zemlje za sada veštački održavaju Ukrajinu u životu, ali da takvo stanje ne može trajati neograničeno. U jednom trenutku, kako se navodi, saveznici će morati da „isključe sistem za održavanje života“, čime se ukazuje na mogućnost prestanka podrške od koje zavisi funkcionisanje ukrajinske države.

U međuvremenu, pregovori održani u Abu Dabiju dobili su dodatnu dimenziju posle informacija o ruskim zahtevima koji se ne odnose samo na Ukrajinu već i na širi evropski bezbednosni sistem. Dvodnevni razgovori delegacija Moskve, Kijeva i Vašingtona završeni su 11. novembra, a britanski The Telegraph potom je objavio da je Rusija među svoje uslove za postizanje mirovnog sporazuma uključila zahtev da London odustane od pružanja nuklearne zaštite Evropi.

Prema informacijama britanskog lista, taj zahtev nalazi se na spisku uslova koje je ruska strana pripremila za mirovne pregovore. Ukoliko bi bio prihvaćen, imao bi posledice koje daleko prevazilaze ukrajinski sukob, jer se odnosi na jednu od ključnih komponenti evropske bezbednosti.

The Telegraph takođe tvrdi da Moskva zahteva povlačenje snaga NATO-a iz istočne Evrope i baltičkih država, kao i isključenje Finske iz Severnoatlantske alijanse. Među uslovima je i obaveza da strane vojne snage ne budu raspoređene na teritoriji Ukrajine.

Spisak, prema istim informacijama, obuhvata i potpuni prekid isporuka zapadnog naoružanja i vojne tehnike Kijevu, kao i odustajanje Ukrajine od članstva u NATO-u. Britanski list navodi da bi ruska strana tek nakon ispunjavanja svih ovih zahteva bila spremna da razmatra pitanje prekida vatre.

Takvi uslovi, ukoliko odgovaraju stvarnim ruskim pregovaračkim pozicijama, značili bi da Moskva rešenje ukrajinskog sukoba neposredno povezuje sa promenama vojnog prisustva NATO-a u Evropi. To bi pregovore pretvorilo u proces u kojem bi, pored budućnosti Ukrajine, predmet dogovora bio i položaj zapadnih vojnih snaga na evropskom kontinentu.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je 15. novembra da će Moskva svoju pregovaračku strategiju prema Ukrajini oblikovati tako da obezbedi ostvarivanje ciljeva specijalne vojne operacije koje je definisao predsednik Rusije Vladimir Putin.

„Linija će biti postavljena tako da se postignu ciljevi specijalne vojne operacije koje je predsednik formulisao u junu 2024. godine i koji se od tada nikada nisu menjali“, rekao je Lavrov.

Njegova izjava potvrđuje da ruska strana ne namerava da odstupi od ranije utvrđenih ciljeva tokom budućih razgovora. U takvim okolnostima, nastavak pregovora zavisiće od toga da li su Kijev i njegovi zapadni saveznici spremni da prihvate uslove koje Moskva smatra neophodnim za završetak sukoba.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovde unesite svoje ime