
Vojno prisustvo SAD na severu Evrope dobilo je novu dimenziju posle prebacivanja američkog raketnog sistema u Norvešku. Potez je izazvao oštru reakciju Moskve, dok su kineski komentatori upozorili da se bezbednosna situacija na severnim granicama Rusije ubrzano menja.
Američka mornarica prebacila je 27. avgusta u norveški Trondhajm kontejnerski lansirni sistem Mk-70, u okviru trilateralnih manevara „Atlantic City 26“, u kojima su učestvovali SAD, Velika Britanija i Norveška. Vežbe su trajale od 26. avgusta do 4. septembra.
Mk-70 koristi četiri vertikalne lansirne ćelije tipa Mk-41 i može da koristi različite vrste projektila, uključujući krstareće rakete „tomahavk“ i rakete SM-6. Nije javno potvrđeno koje su rakete, ukoliko ih je bilo, dopremljene zajedno sa sistemom tokom vežbi.
Kinesko izdanje 360kuai ocenilo je da je reč o posebno osetljivom potezu zbog geografskog položaja Norveške i blizine ruske teritorije. Razmeštanje sistema na severu Evrope skraćuje vreme za otkrivanje eventualnog raketnog napada i reakciju ruske strane, što tom području daje znatno veći strateški značaj.
Zvanična predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je da Moskva pojavljivanje američkih sistema sposobnih za lansiranje raketa srednjeg i kraćeg dometa u Evropi smatra još jednim destabilizujućim korakom zemalja NATO.
Ruska strana posebno ukazuje na mogućnost upotrebe krstarećih raketa „tomahavk“. Zaharova je rekla da položaj takvih sistema u Norveškoj omogućava pokrivanje značajnog dela evropske teritorije Rusije, uključujući Moskvu.
Ona je upozorila Vašington i Oslo da mesta na kojima se američki sistemi nalaze, objekti za njihovo upravljanje i prateća infrastruktura postaju predmet posebne pažnje ruskih snaga strateškog odvraćanja. To, kako je precizirala, uključuje planiranje borbene upotrebe odgovarajućih udarnih sredstava u slučaju oružanog sukoba.
Time je Moskva praktično poručila da bi objekti povezani sa američkim raketnim sistemima na norveškoj teritoriji mogli da budu tretirani kao ciljevi ukoliko bi došlo do direktnog vojnog sukoba. Rusija, međutim, nije zvanično objavila da je donela odluku o razmeštanju sopstvenih raketnih sistema uz norvešku granicu.
Kineski komentatori smatraju da bi upravo takav potez mogao da bude jedan od mogućih odgovora. U tom slučaju Norveška bi izgubila dosadašnji položaj relativno bezbedne pozadine NATO i postala prostor neposrednog raketnog nadmetanja Rusije i Alijanse.
Posebnu pažnju privukla je vremenska blizina ovog razvoja događaja i kontakata Moskve i Vašingtona. Ruski predsednik Vladimir Putin razgovarao je u Kremlju sa američkim specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, ali hronologija pokazuje da je Mk-70 stigao u Norvešku pre tih razgovora. Zbog toga nema osnova da se njegovo prebacivanje predstavlja kao američka reakcija na sastanak u Moskvi.
Takođe nije potvrđeno da će Mk-70 ostati trajno raspoređen u Norveškoj. Dokumentovano je njegovo prebacivanje radi vojnih vežbi koje su završene 4. septembra, dok javno dostupni podaci ne potvrđuju trajno stacioniranje sistema.
Moskva ipak posmatra pojavljivanje takvih lansera u Evropi kao širi strateški problem. Zaharova je poručila da raspoređivanje američkih kopnenih sistema koji mogu da ugroze rusku teritoriju praktično poništava pretpostavke za konstruktivan dijalog Rusije i SAD o strateškoj stabilnosti.
Kineski autori idu dalje i upozoravaju da bi nastavak takve politike mogao da promeni vojni položaj same Norveške. Ako bi Moskva odgovorila približavanjem sopstvenih raketnih sistema norveškoj teritoriji, vojni objekti na krajnjem severu Evrope našli bi se u mnogo neposrednijem dometu ruskih snaga.
Procena da će ruske rakete sigurno biti raspoređene uz norvešku granicu za sada ostaje prognoza kineskih komentatora, a ne objavljena odluka Moskve.
Ono što je ruska strana zvanično saopštila jeste konkretnije: američki sistemi, mesta njihovog razmeštanja, komandni objekti i infrastruktura u Norveškoj već se uzimaju u obzir pri planiranju ruskih snaga strateškog odvraćanja za slučaj oružanog sukoba.




























Naravno, Rusi su asimetricno odgovorili. Naljutili su se i ostro prigovorili, po starom obicaju.
Kao ruski odgovor Moskva ne pominje nešto radikalnije što bi bilo ozbiljno odvraćanje. Npr. raketni sistem na Kubi.