Naslovnica IZA OGLEDALA U ovom manastiru je umro sin cara Lazara

U ovom manastiru je umro sin cara Lazara

manasija-manastir

[adsenseyu2]

Manastir Manasija je zadužbina despota Stefana Lazarevića koji je počeo da se zida 1407, a gradnja je okončana 1418. godine. Manastirska crkva je posvećena Svetoj Trojici, a osveštena je o prazniku Svetog duha.

Srbija obeležava godišnjicu velike srpske svetinje! Uoči velikog jubileja, 600 godina manastira Manasija 28-30 avgusta, biće održan prvi međunarodni festival viteštva JUSTOUT.

Manasija i opština Despotovac biće domaćini vitezovima od Londona do Pekinga, a gosti će uz degustaciju srednjevekovne hrane i pića, imati priliku da se prepuste čarima srednjeg veka u srpskom stilu. Festival JUSTOUT je kulminacija svih letnjih festivala.

Program festivala će biti začinjen izvanrednim plesom grupe Una Saga Serbica, dramskim igrokazom Mande i Borisa Pingovića, vatrenim plesom grupe Alternacija, deca će kroz igru moći da uče sa Peđolinom, a u veličanstvenom vizitorskom centru biće prikazan 3D eksponat Despota Stefana Lazarevića. Srednjevekovni zanati i muzika u izvedbi francuskih trubadura biće prikazani unutar veličanstvenih zidina manastira Manasija.

[adsenseyu4]

Takođe, gosti iz Srbije i sveta će moći premijerno da vide Dejana Petrovića koji će svoju trubačku virtuoznost pokazati izvedbom srednjevekovne muzike u kompoziciji čuvenog Vojkana Borisavljevića.

Manastir Manasija je zadužbina despota Stefana Lazarevića. Izgradnja je započeta 1407. godine, a okončana je 1418. godine. Manastirska crkva je posvećena Svetoj Trojici, a osveštena je o prazniku Svetog duha. Ceo kompleks je opasan velikim zidovima koji su služili za odbranu.

To je bila utvrđena celina koja se sastojala od ukupno 11 kula, od kojih se isticala donžon kula, poznatija kao Despotova kula. Iako je sačuvana tek trećina fresaka u manastiru, živopis Manasije spada u red najvećih dometa srednjovekovnog slikarstva.

Tokom radova na rekonstrukciji manastirske crkve u Manasiji početkom XXI veka, otkriveni su zemni ostaci, za koje rukovodilac tih radova, arheolog Marin Brmbolić, smatra da pripadaju despotu Stefanu. DNK analiza tih ostataka je sa 99,9378% tačnosti potvrdila da se radi o sinu kneza Lazara.

Telegraf.rs

[adsenseyu2]

[adsenseyu1]