Naslovnica U FOKUSU Od poraza ne možeš napraviti pobedu i sa Albanijom napraviti uniju

Od poraza ne možeš napraviti pobedu i sa Albanijom napraviti uniju

Regionalni sastanak lidera Srbije, Severne Makedonije i Albanije koji se održava u Skoplju pokazuje da se države iz ovog regiona opredeljuju za saradnju i traženje mehanizama da napreduju da ne bi ostali taoci politike proširenja EU, gradeći međusobnu saradnju vizijom novog Balkana, mišljenje je Zorana Milivojevića diplomate u penziji.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, premijeri Severne Makedonije Zoran Zaev i Albanije Edi Rama organizuju 29. jula u Skoplju regionalni ekonomski forum, što, prema rečima srpskog predsednika, predstavlja regionalnu inicijativu koja će nas povezati i poboljšati život svih naših građana i učiniti da izradimo zajedno novi Balkan – evropski.

Mini Šengen kao kukavičje jaje

Milivojević za Sputnjik objašnjava da je ovo ne samo važan ekonomski skup, već i politički bitna inicijativa država regiona.

„Sastanak u Skoplju tri balkanska lidera pokazuje da se inicijativa „mini Šengena“ pozitivno razvija i da će sporazumi koji će biti potpisani na ovom skupu dodatno doprineti saradnji pre svega na ekonomskom planu – od slobodnog kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala, što je uostalom i filozofija slobodnog i otvorenog tržišta. Ništa manje bitan je sporazum koji će se potpisati o saradnji kada su prirodne katastrofe u pitanju , što sve zajedno pokazuje visok nivo postignutih političkih odnosa,“ kaže Milivojević.

Ekonomska saradnja uostalom, dodaje Milivojević, pretpostavka je za dobre političke odnose i u svakom slučaju je doprinos saradnji u regionu. A da li će se ovome priključiti Kosovo, BiH i Crna Gora, ostaje da se vidi s obzirom na političke tenzije koje postoje unutar ovih teritorija i država.

„Generalno, „mini Šengen“ je mehanizam koji stvara pozitivan ambijent u regionu, pre svega zbog toga što je jasno da je politika proširenja Evropske nije zaživela i da pitanje ulaska ovog regiona u Uniju ostaje i dalje otvoreno. Dakle, bez pomaka. Prema tome, na ovaj način, poput ovog skupa u Skoplju, države se opredeljuju za sopstvenu saradnju i traženje mehanizama da napreduju, da ne bi ostali taoci politike proširenja EU,“ napominje Milivojević.

Humor i satira: Albanija, Severna Makedonija i Srbija u uniji

Kako kaže, inicijativa ove tri države je neka vrsta odgovora zemalja iz ovog regiona EU, da pokaže da međusobno sarađuju u trenutku kada su ekonomska pitanja od prvorazrednog državnog i nacionalnog značaja.

„Dakle, sam sastanak i potpisivanje pomenutih sporazuma pokazuje i da postoji visok nivo političke volje kod ovih zemalja. Albanija i Severna Makedonija su posebno zainteresovane za ovaj vid saradnje jer očekuju da EU sa njima otvori pregovore o pristupanju EU na jesen, i na ovaj način oni jačaju svoju poziciju u tom pravcu, zato što se „mini Šengen“ uklapa u no što je strategija EU vezano za ovaj region. Drugo, za njih je ovo i najbolja priprema za pristupne pregovore i stvaranje uslova da aktivno i kvalitetno participiraju u evrointegrativnom procesu,“ objašnjava naš sagovornik.

Ovakva vrsta saradnje dodano će relaksirati politički ambijent, uveren je Milivojević, bar kad je reč o ove tri zemlje u regionu.

„Što se tiče Srbije, ona i na ovaj način ostvaruje svoje strateške ciljeve i to u dva pravca. Prvi se odnosi na saradnju u regionu što pokazuje konstruktivnu politiku Srbije u odnosu na susedne države gde prikuplja poene u političkoj areni,“ kaže Milivojević.

Ironija o napretku Srbije sa Albanijom

Drugi, ništa manje bitan cilj je ekonomski napredak i jačanje Srbije i njene pozicije, napominje sagovornik Sputnjika, s obzirom da je Srbiji ekonomija jedna od ključnih razvojnih linija u budućnosti.

„Ovaj sastanak zato za nas ima dvostrani karakter jer se kroz ovu inicijativu jača sopstvena ekonomija, a drugi je jer se saradnjom sa regionom Srbija dodatno kvalifikuje za put ka evrointegracijama. Svako jačanje ekonomije Srbiji daje vetra u leđa na tom putu,“ dodaje Milivojević.

Srbija se i na ovaj način potvrđuje kao konstruktivni činilac u regionu, imajući u vidi pritiske kojima je izložena, zbog pregovora sa Prištinom i tenzijama koje postoje u Crnoj Gori, Hrvatskoj, a sada i u BiH. Dakle, zaključuje Milivojević, ova saradnja Srbiji pomaže da amortizuje političke pritiske ali i da njeni argumenti, posebno kada je reč o Kosovu i Metohiji, dobiju još više na težini.

Sporazumi koje će tri države potpisati za njihove građane će, između ostalog, značiti smanjenje troškova i vremena prelaska granice, kao i izjednačavanje procedura boravka i radnih dozvola.

Brankica Ristić (sputnik)