Naslovnica SPEKTAR Iran pogodio američke vojne ciljeve: Dok baze gore, iza zatvorenih vrata priprema...

Iran pogodio američke vojne ciljeve: Dok baze gore, iza zatvorenih vrata priprema se mnogo opasniji scenario!

Bliski istok ponovo je zahvaćen talasom vojnih udara, a događaji iz poslednjih dana pokazuju da se sukob između Irana i Sjedinjenih Američkih Država širi na nove ciljeve i strateški važne oblasti Persijskog zaliva.

Dok iz Teherana stižu upozorenja o nastavku odgovora na američke operacije, u Vašingtonu i Tel Avivu razmatraju se potezi koji bi mogli da otvore novu, znatno opasniju fazu sukoba.

Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se napadi odvijaju u neposrednoj blizini važnih američkih vojnih objekata, međunarodnih pomorskih pravaca i energetskih postrojenja. U takvim okolnostima svaki novi incident povećava opasnost od šire regionalne eskalacije, a diplomatski pokušaji da se neprijateljstva zaustave zasad nisu doneli stabilan rezultat.

Iranske snage izvele su novi kombinovani napad raketama i bespilotnim letelicama na američke vojne objekte u Bahreinu, saopštio je Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC). Operacija je izvedena 21. novembra uveče, a iranska komanda predstavila ju je kao odgovor na nastavak američkih vojnih aktivnosti i narušavanje vazdušnog prostora Islamske Republike.

Prve informacije objavila je iranska novinska agencija Fars, navodeći da su gađani američki objekti Šeik Isa i El Džufair. U naknadnom saopštenju IRGC navedeno je da su ciljevi operacije bile dve radarske stanice američkih protivvazdušnih sistema Patriot, raspoređene u bazama Er Rifa i Avali.

„Pre nekoliko minuta pripadnici vazdušno-kosmičkih snaga IRGC, kao odgovor na kontinuiranu agresiju i narušavanje vazdušnog prostora, izveli su kombinovanu operaciju raketama i bespilotnim letelicama protiv položaja američke vojske u bazama Er Rifa i Avali u Bahreinu“, navedeno je u saopštenju iranske komande.

Teheran tvrdi da su oba radara pogođena, a pojedini iranski mediji objavili su da su uništena. Međutim, američka i bahreinska strana nisu potvrdile njihovo uništenje, zbog čega se konačan rezultat operacije ne može pouzdano utvrditi.

Prema dodatnim informacijama iranske agencije Tasnim, operacija je usledila nakon što su američke izviđačko-borbene bespilotne letelice MQ-1 i MQ-9, kako tvrdi Teheran, narušile iranski vazdušni prostor. Iranska strana ukazala je i na napad na radarski objekat na ostrvu Hengam kao jedan od razloga za odmazdu.

Izbor radarskih stanica kao ciljeva ima poseban vojni značaj. Sistemi Patriot namenjeni su otkrivanju, praćenju i presretanju različitih vazdušnih pretnji, uključujući određene tipove balističkih raketa, krstareće rakete i avione. Njihova efikasnost zavisi od rada radarskih uređaja koji obezbeđuju podatke potrebne za reagovanje protivvazdušne odbrane.

Zbog toga napad na radarske stanice ne predstavlja samo pokušaj uništavanja pojedinačnog vojnog objekta. Onesposobljavanje takvog sistema može otežati otkrivanje narednih napada i smanjiti sposobnost zaštite vojnih baza i drugih važnih objekata.

Američka vojska već se suočavala sa sličnim napadima tokom prethodnih meseci. Analiza satelitskih snimaka koju je krajem oktobra objavila agencija Asošiejted pres pokazala je da su iranski udari bili usmeravani i na ključne delove američke protivvazdušne odbrane širom Bliskog istoka.

Posebno su gađani radari za rano upozoravanje, čija popravka ili zamena može biti skupa i tehnički zahtevna. Pored Bahreina, među državama u kojima su američki vojni objekti bili izloženi napadima nalaze se Kuvajt, Irak, Jordan, Oman, Katar, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Poslednji događaji u Bahreinu pokazali su i koliko su civilni objekti izloženi opasnosti.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Bahreina saopštilo je da je tokom iranskih napada pogođen jedan civilni industrijski objekat, na kojem je izbio požar. Ekipe civilne zaštite upućene su na mesto incidenta kako bi obuzdale vatru i sprečile njeno širenje.

Prve informacije govorile su da nije bilo povređenih. Međutim, bahreinske vlasti su 22. novembra saopštile da su u napadima prethodnog dana povređene dve osobe. Jedan pakistanski državljanin nalazio se u kritičnom stanju, dok je povređeni državljanin Bahreina bio u stabilnom stanju.

Bahreinska vojska navela je da je njena protivvazdušna odbrana presrela više iranskih vazdušnih napada. Prema njenom saopštenju, delovi oborenih projektila izazvali su materijalnu štetu. Vlasti su tokom opasnosti upozoravale stanovništvo da potraži najbliže bezbedno sklonište, a zatim su izdavale obaveštenja o prestanku neposredne pretnje.

Manama je osudila iranske operacije, ocenjujući ih kao nastavak neprijateljskih aktivnosti protiv kraljevine. Bahrein je prethodno pozvao i Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija da preduzme mere protiv napada na njegovu teritoriju.

Poseban značaj Bahreina proizlazi iz činjenice da se u toj zemlji nalazi sedište Pete flote Ratne mornarice SAD. Američko vojno prisustvo u kraljevini ima važnu ulogu u operacijama u Persijskom zalivu i okolnim pomorskim područjima.

Zbog toga se iranski napadi na američke objekte u Bahreinu ne mogu posmatrati odvojeno od šire borbe za kontrolu strateških komunikacija u regionu.

Napetost je dodatno povećana nakon što je Iran saopštio da je njegova protivvazdušna odbrana pogodila američki borbeni avion F-16.

Prema saopštenju iranske vojske, američki lovac je u petak, 20. novembra uveče, oštećen raketom tokom leta iznad Persijskog zaliva, nakon čega je bio primoran da izvrši prinudno sletanje.

Međutim, Centralna komanda Oružanih snaga SAD, poznata kao CENTCOM, odlučno je odbacila takve tvrdnje.

Američka komanda saopštila je 21. novembra da Iran prethodnog dana uopšte nije napao američki F-16 i da su svi američki borbeni avioni na Bliskom istoku bezbedni i evidentirani.

Time su se pojavile dve potpuno suprotstavljene verzije događaja. Teheran insistira da je američki avion pogođen, dok Vašington negira čak i da je došlo do napada na letelicu. Nezavisna potvrda iranske tvrdnje nije objavljena.

Sukobi oko američkih vojnih objekata u Bahreinu, međutim, nisu počeli poslednjim napadom.

Tokom novembra zabeleženo je više iranskih operacija protiv američkih radarskih sistema u toj zemlji. Prema izveštajima od 17. novembra, iranske snage prethodno su gađale radarsku infrastrukturu za rano upozoravanje, kao i radar u jednoj američkoj helikopterskoj bazi.

Američke snage odgovorile su udarima na iranske vojne objekte, uključujući raketne položaje. Razmena napada nastavljena je uprkos diplomatskim kontaktima u kojima su učestvovali regionalni posrednici.

Upravo u vreme najnovijih udara pojavile su se informacije da Vašington i Tel Aviv razmatraju mogućnost pokretanja nove zajedničke vojne operacije protiv Irana.

Američka televizija Si-Bi-Es objavila je 20. novembra, pozivajući se na izvore upoznate sa razgovorima, da dve države razmatraju novi napad u relativno kratkom roku.

Prema tim informacijama, izraelsku vladu posebno zabrinjava brzina kojom Iran obnavlja kapacitete za proizvodnju balističkih raketa.

Izraelski zvaničnici takođe pažljivo prate iranske aktivnosti na premeštanju i zaštiti vojne i nuklearne infrastrukture u podzemnim objektima. Takvi objekti znatno otežavaju planiranje vazdušnih operacija i zahtevaju drugačije načine neutralisanja ciljeva.

Administracija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, prema informacijama američke televizije, radije bi učestvovala u novoj zajedničkoj operaciji sa SAD nego samostalno pokretala napad.

Ipak, nije utvrđeno da li je američki predsednik Donald Tramp spreman da odobri novu vojnu akciju, niti kakav bi mogao biti njen obim.

To pitanje dodatno komplikuje činjenica da se rat protiv Irana, započet američko-izraelskim napadima u februaru 2026. godine, približava devetom mesecu trajanja.

Uprkos ranijim udarima, iranski raketni kapaciteti nisu u potpunosti neutralisani, a Teheran nastavlja da pokazuje sposobnost izvođenja napada na američke vojne objekte i druge ciljeve širom regiona.

Sjedinjene Države pritom raspolažu značajnim vojnim snagama raspoređenim na Bliskom istoku. Prema informacijama američkih medija, u regionu se nalaze desetine hiljada pripadnika američkih oružanih snaga, kao i dve grupe nosača aviona sa pratećim ratnim brodovima i vazduhoplovnim jedinicama.

Takva koncentracija vojne moći omogućava Vašingtonu izvođenje velikih operacija, ali sama po sebi ne rešava pitanje kako bi se novi udari odrazili na trajanje sukoba i iransku spremnost za nastavak otpora.

Tramp je 20. novembra izjavio da Iran želi sporazum, ali ne onakav kakav bi bio prihvatljiv američkoj administraciji.

Dan kasnije američki predsednik poručio je da želi trajan dogovor koji bi sprečio Iran da razvije nuklearno oružje. Naglasio je da mu nije cilj promena režima u Teheranu, već postizanje rešenja koje bi važilo i tokom mandata njegovih naslednika.

Istovremeno, u razgovoru za izraelsku televiziju izjavio je da ne žuri sa donošenjem odluke o narednom potezu prema Iranu i da bi mogao da sačeka čak do 2027. godine.

Takve poruke pokazuju da američka administracija još razmatra diplomatske i vojne mogućnosti, dok izraelska strana nastoji da spreči dalje obnavljanje iranskog raketnog potencijala.

Važan deo problema predstavljaju i neuspešni pregovori o Ormuskom moreuzu.

Meseci indirektnih razgovora između Vašingtona i Teherana nisu doveli do sporazuma kojim bi se obezbedio prekid vatre i normalizacija pomorskog saobraćaja kroz jedan od najvažnijih energetskih prolaza na svetu.

Iran insistira na ukidanju američke pomorske blokade njegovih luka i plovila, kao i na ispunjavanju drugih zahteva pre nego što pristane na razgovore o svom nuklearnom programu.

Američka strana, nasuprot tome, nastoji da postigne širi sporazum kojim bi se rešilo pitanje iranskog nuklearnog programa i obezbedilo trajno ograničavanje aktivnosti koje Vašington smatra bezbednosnom pretnjom.

U međuvremenu je iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči izjavio da Teheran i dalje očekuje da diplomatija može doneti rezultat.

Međutim, vojna situacija u regionu nastavlja da se pogoršava.

Pomorski saobraćaj kroz Ormuski moreuz izložen je napadima i bezbednosnim ograničenjima, što direktno utiče na transport nafte i drugih energenata.

Prema podacima kompanije Ristad enerdži, protok nafte kroz region tokom prve dve nedelje novembra bio je približno 20 odsto manji nego u oktobru. Količina transportovane nafte smanjena je na oko 13 miliona barela dnevno, dok je prethodnog meseca dostizala približno 15 do 16 miliona barela dnevno.

Ovakav pad pokazuje da vojna konfrontacija već ima konkretne ekonomske posledice, nezavisno od toga da li će SAD i Izrael pokrenuti novu veliku operaciju.

Pritisak se istovremeno povećava i na drugom kraju Arabijskog poluostrva, gde su nastavljeni sukobi Saudijske Arabije i jemenskih Huta.

Saudijske snage su 20. novembra saopštile da su presrele balističku raketu i bespilotne letelice lansirane prema njihovoj teritoriji. U prethodnim danima prijavljivani su i napadi na područje Rijada, uključujući materijalnu štetu na objektima u saudijskoj prestonici.

Saudijska koalicija izvela je i vazdušne udare na teritoriju Jemena pod kontrolom Huta, navodeći da su mete bila skladišta balističkih raketa i radionice za proizvodnju bespilotnih letelica.

Huti su, sa svoje strane, optužili saudijske snage za napad na civilni brod u kojem je, prema njihovim tvrdnjama, poginulo 19 ljudi.

Ovakav razvoj događaja pokazuje da se sukob sa Iranom ne ograničava na neposrednu konfrontaciju Teherana sa Vašingtonom i Tel Avivom. Vojna dejstva i bezbednosni incidenti zahvataju više država, dok regionalni saveznici i protivnici Irana nastavljaju sopstvene operacije.

Američki Kongres u međuvremenu sve intenzivnije razmatra finansijske posledice rata.

Prema podacima objavljenim 19. novembra, troškovi američkih operacija protiv Irana premašili su 48 milijardi dolara. Istovremeno, pojedini članovi Kongresa zahtevaju da Pentagon objavi detaljnije procene štete koju su iranski raketni i bespilotni napadi naneli američkim bazama.

Rasprave se vode u trenutku kada administracija traži usvajanje vojnog budžeta od 1,5 biliona dolara, a dodatnu političku komplikaciju predstavljaju rezultati novembarskih kongresnih izbora u SAD.

Prema informacijama Si-Bi-Esa, republikanci bi u januaru trebalo da izgube kontrolu nad oba doma Kongresa, što bi Trampovim političkim protivnicima omogućilo veći uticaj na finansiranje daljih vojnih operacija.

Ni u Izraelu politička situacija nije jednostavna. Posle parlamentarnih izbora održanih krajem oktobra, Netanjahu se suočava sa neizvesnošću u vezi sa nastavkom svog mandata.

Zbog toga se u Vašingtonu i Tel Avivu otvara pitanje koliko dugo će sadašnje političko rukovodstvo imati mogućnost da zajedno donosi odluke o novoj velikoj operaciji protiv Irana.

Istovremeno, iranske snage nastavljaju aktivnosti na obnovi vojnih kapaciteta. Državna televizija Irana prikazala je snimke iz podzemnog raketnog objekta u kojem je IRGC predstavio novi lanser za koji tvrdi da može da lansira dve rakete na tečno gorivo.

Takvo predstavljanje vojne tehnike ima poseban značaj u trenutku kada izraelski zvaničnici izražavaju zabrinutost zbog obnove iranske proizvodnje balističkih raketa.

Teheran time nastoji da pokaže da prethodni američki i izraelski udari nisu eliminisali njegovu sposobnost da održava i razvija raketne snage.

S druge strane, Vašington je već pokazao spremnost da nastavi ograničene napade na pojedinačne iranske vojne objekte, čak i dok se razgovara o mogućem širem sporazumu.

Američke snage su tokom novembra izvodile udare na iranske radarske, raketne i komunikacione objekte, uključujući ciljeve na ostrvima od strateškog značaja za kontrolu Ormuskog moreuza.

Upravo takva kombinacija ograničenih vojnih operacija, međusobnih pretnji i neuspešnih diplomatskih kontakata stvara situaciju u kojoj nijedna strana zasad ne pokazuje spremnost da prihvati uslove protivnika.

Iranski napadi na radare Patriot u Bahreinu predstavljaju novu epizodu tog nadmetanja. Teheran tvrdi da je odgovorio na američke aktivnosti i narušavanje svog vazdušnog prostora, dok Bahrein osuđuje napade na svojoj teritoriji i upozorava na opasnost po civilno stanovništvo.

Za američku administraciju ostaje otvoreno pitanje da li nastaviti pritisak ograničenim operacijama, pokušati postizanje šireg političkog sporazuma ili prihvatiti izraelski predlog nove velike vojne akcije.

U međuvremenu, američke baze ostaju izložene raketnim i bespilotnim napadima, Iran nastavlja da obnavlja vojne kapacitete, a regionalne države trpe posledice sukoba koji je već ozbiljno poremetio međunarodnu trgovinu energentima.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovde unesite svoje ime