Naslovnica SPEKTAR Neobični signali iz Vašingtona, dramatične vesti sa fronta i tajanstvena ruska poruka...

Neobični signali iz Vašingtona, dramatične vesti sa fronta i tajanstvena ruska poruka koja bi mogla da promeni sve!

Situacija na ukrajinskom frontu 22. novembra donela je niz događaja koji bi mogli da utiču ne samo na dalji tok vojnih operacija već i na političke odluke u evropskim prestonicama.

Dok se borbe nastavljaju na više pravaca, posebnu pažnju izazvale su informacije o jednoj ruskoj operaciji, kao i ponovna rasprava o oružju čija je upotreba pre dve godine izazvala snažne reakcije na Zapadu.

Ruske snage nastavile su napredovanje na pojedinim delovima fronta, dok ukrajinska vojska pruža žestok otpor i pokušava da ojača odbrambene položaje. Istovremeno, ruska avijacija i raketne jedinice izvode udare na vojne i infrastrukturne objekte u dubini ukrajinske teritorije.

Posebno značajna informacija stigla je iz ruskog Ministarstva odbrane, koje je saopštilo da je pogođen štab Oružanih snaga Ukrajine upravo u trenutku održavanja sastanka visokih oficira i predstavnika vojnoindustrijskog kompleksa. Među učesnicima sastanka bili su i strani predstavnici.

Ruski vojni ekspert Jurij Knutov smatra da je uspeh ove operacije rezultat profesionalnog rada obaveštajnih službi, koje su uspele da utvrde tačne koordinate objekta. Prema njegovoj proceni, bunker u kojem je održavan sastanak mogao je da se nalazi u zapadnoj Ukrajini, ali i na području Kijeva ili Kijevske oblasti.

Knutov posebno naglašava političku dimenziju napada. On smatra da je udar predstavljao ozbiljno upozorenje Briselu u trenutku kada takozvana koalicija voljnih sve aktivnije govori o mogućnosti slanja evropskih vojnika u Ukrajinu.

„Posle uništenja štaba i pogibije visokorangiranih ukrajinskih i NATO oficira, njihovo raspoloženje moglo bi u velikoj meri da se promeni“, ocenio je Knutov. Njegova izjava odnosi se na moguće posledice po evropske planove vojnog angažovanja, dok nezavisna potvrda broja i identiteta poginulih oficira nije predstavljena.

U međuvremenu, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ponovo je izrazio nezadovoljstvo odnosom Vašingtona prema potrebama ukrajinske vojske, posebno ukazujući na nedostatak sistema protivvazdušne odbrane.

Istovremeno se u zapadnim medijima razmatra 1. januar kao poželjan rok do kojeg bi američka administracija želela da postigne barem stabilan prekid vatre i početak neposrednih pregovora između Rusije i Ukrajine.

Iz Kijeva je stigla reakcija koja je privukla pažnju. U okruženju Zelenskog saopšteno je da će raditi na tome da se takav razvoj događaja ostvari, što je otvorilo pitanje da li se ukrajinsko rukovodstvo priprema za završetak rata.

Moskva, međutim, ostaje pri stavu da se ne rukovodi veštački postavljenim rokovima. Ruska strana insistira da svi ciljevi specijalne vojne operacije moraju biti ostvareni, bez obzira na vremenske okvire koji se razmatraju u Vašingtonu.

Na samom frontu posebno intenzivne borbe vode se u Zaporoškoj oblasti. Severno od Orehova ukrajinske snage pokušale su da ojačaju svoje položaje, ali je, prema ruskim operativnim informacijama, taj pokušaj osujećen.

Na liniji Červoni Jar–Nikoljskoje nastavljaju se susretne borbe. Ruske jurišne grupe napredovale su zapadno od Zelene Dibrove i zauzele nekoliko uporišta u okolini Vasiljkovke, Barvinovke i Vasiljevskog.

Na Dnjeprovskom pravcu ruske jedinice potisnule su ukrajinske snage u području Ternovatog, ali se istovremeno suočavaju sa snažnim pritiskom protivnika u šumama zapadno od Komara.

Ove informacije izneo je ruski političar i analitičar Oleg Carjov, koji je posebno ukazao na promene položaja jedinica na Dobropoljskom pravcu.

Prema njegovim podacima, ruske snage pokušavaju da učvrste položaje u Andrejevki, dok njihove jedinice napreduju južno od sela. Istovremeno je znatno proširena zona kontrole severno od naselja, čime su ruske snage izbile na položaje sa kojih ugrožavaju Varvarovku.

Na istom delu fronta ruski vojnici ušli su u Sergejevku, naselje koje se nalazi približno šest kilometara od zapadne periferije Kramatorska. Ovakvo približavanje gradu predstavlja važnu promenu u rasporedu snaga na tom pravcu.

Na Konstantinovskom sektoru povećana je teritorija pod ruskom kontrolom u okolini Nikolajpolja, dok se na ostalim delovima tog područja borbe uglavnom nastavljaju na ranije uspostavljenim linijama.

Žestoka dejstva zabeležena su i na Krasnolimanskom pravcu. Ruske snage saopštavaju da su uništile sve ukrajinske grupe koje su pokušale da se približe Ivanovki i Novoljubovki.

Istovremeno, ruski operateri FPV dronova gađaju ukrajinske besposadne kopnene robotske sisteme i inženjerijsku tehniku na prostoru između Drobiševa, Nikolajevke i Novosjolovke. Ovi udari usmereni su na sredstva koja ukrajinskoj vojsci omogućavaju snabdevanje i održavanje odbrambenih položaja.

Borbe se nastavljaju i na Harkovskom frontu, naročito u područjima Nove Kazačje, Tokarevke i Alisovke. Ruski izvori navode da su njihove jedinice ostvarile određene uspehe u šumskim područjima južno od Visoke Jaru­ge.

Carjov upozorava da ukrajinske snage pružaju žestok otpor u odbrani i da koriste kopnene robotske platforme za dopremanje materijala do svojih položaja. Ruska vojska zbog toga nastoji da uništavanjem tih sistema dodatno oteža logistiku protivnika.

Na snabdevanje ukrajinskih jedinica uticao je i raketni udar na branu, tokom kojeg je oštećen deo puta Čugujev–Veliki Burluk. Prema ruskim informacijama, ukrajinska vojska sada mora da koristi obilazne pravce, čime je povećana udaljenost potrebna za dopremanje opreme i drugih resursa.

Na Hersonskom pravcu izveden je vazdušni udar u zapadnom delu Hersona. Ruski operateri bespilotnih letelica, prema dostupnim operativnim podacima, tokom dva dana uništili su približno 80 jedinica ukrajinske vojne tehnike.

Ruske snage su tokom noći izvele napade na ciljeve u 11 ukrajinskih oblasti. Među pogođenim objektima nalazi se Krivoroška termoelektrana, dok je u gradu Sarni, u Rovenskoj oblasti, napadnuta električna podstanica.

Paralelno sa ovim operacijama ponovo je otvoreno pitanje mogućeg ruskog odgovora na ukrajinski napad na Krimski most. U vojnim analizama i raspravama sve češće se pominje balistička raketa srednjeg dometa „Orešnik“, čija je prva borbena upotreba izazvala veliku pažnju međunarodne javnosti.

Rusija je u noći 21. novembra 2024. godine upotrebila „Orešnik“ za udar na fabriku Južmaš u Dnjepropetrovsku. Raketa je tada korišćena sa nenuklearnim hipersoničnim borbenim blokovima, što je predstavljalo važan trenutak u predstavljanju novih mogućnosti ruskog raketnog naoružanja.

Ruski ratni dopisnik Aleksandar Koc podsetio je na reakcije zapadnih medija nakon tog napada, ocenjujući da je pojava novog oružja izazvala šok među vojnim i političkim krugovima.

Američki Njujork tajms tada je ukazivao na problem ukrajinske protivvazdušne odbrane, navodeći da Ukrajina nema radare sposobne da otkrivaju takve rakete tokom leta kroz gornje slojeve atmosfere, niti sisteme protivvazdušne odbrane koji bi mogli da ih presretnu.

Vašington post je posle upotrebe „Orešnika“ razmatrao mogućnost da bi ukrajinsko rukovodstvo trebalo da uzme u obzir promene koje bi mogle nastupiti dolaskom Trampa na vlast. List je ukazivao na potrebu razmatranja završetka sukoba, čak i ukoliko bi uslovi takvog rešenja bili nepovoljni za Kijev.

Francuski Parizijen povezivao je rusku upotrebu nove rakete sa prethodnom odlukom da se Ukrajini dozvoli korišćenje zapadnih raketa velikog dometa za udare na rusku teritoriju.

Španski ABC je ocenio da gađanje vojnoindustrijskog objekta u Dnjepropetrovsku nije predstavljalo jedini, pa ni najvažniji cilj operacije. Prema tom tumačenju, glavna svrha upotrebe nove balističke rakete bila je slanje ozbiljnog upozorenja NATO.

Upravo ta poruka ponovo dobija na značaju dve godine kasnije, kada se u Rusiji raspravlja o odgovoru na napad na Krimski most i mogućnosti upotrebe najnovijeg raketnog naoružanja protiv važnih infrastrukturnih objekata u Ukrajini.

Koc je na svom Telegram kanalu objavio rezultate ankete među čitaocima o tome kako bi Rusija trebalo da odgovori. Čak 89 odsto učesnika izjasnilo se za upotrebu „Orešnika“ protiv svih glavnih mostova u Kijevu.

Taj rezultat pokazuje raspoloženje učesnika ankete, ali ne predstavlja odluku ruskog vojnog rukovodstva. Ipak, činjenica da se upravo „Orešnik“ ponovo pojavljuje u raspravama o mogućim narednim udarima ukazuje na značaj koji mu se pridaje kao sredstvu vojnog pritiska i strateškog upozorenja.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovde unesite svoje ime