Napad na ruski teretni brod u Baltičkom moru otvorio je novo pitanje o bezbednosti pomorskih puteva i mogućnosti širenja vojnih dejstava na region koji je dosad bio izvan glavnih zona neposrednog sukoba.
Dok nadležne službe utvrđuju okolnosti incidenta, u ruskim političkim krugovima pojavljuju se upozorenja da bi događaji u Finskom zalivu mogli da budu početak znatno ozbiljnije konfrontacije.
Incident se dogodio u neutralnim vodama Finskog zaliva, približno tri nautičke milje od ruske granice. Ruski teretni brod, koji se kretao prema Kalinjingradskoj oblasti, napadnut je sa dve bespilotne letelice. Iako je plovilo pretrpelo napad, posada je uspela da zadrži kontrolu nad situacijom.
Gubernator Lenjingradske oblasti Aleksandar Drozdenko saopštio je da su spasilačke službe upućene prema brodu, ali da evakuacija članova posade nije bila potrebna. Prema njegovim rečima, mornari su nastavili da obavljaju neophodne radove kako bi se obezbedio nastavak plovidbe.
„Posada broda izvodi potrebne radove i planira da nastavi kretanje predviđenom rutom“, izjavio je Drozdenko.
Ubrzo se oglasio i gubernator Kalinjingradske oblasti Aleksej Besprozvanih, koji je stanovnicima ruske eksklave poručio da incident ne predstavlja neposrednu pretnju njenom snabdevanju.
Međutim, dodatnu pažnju privukle su informacije o identitetu napadnutog plovila. Baltički medij Delfi objavio je, pozivajući se na estonski Departman policije i granične zaštite, da je reč o logističkom brodu Sparta II.
Prema tim informacijama, brod se nalazio približno 20 kilometara od estonskog ostrva Vajndlo kada su mu se približile bespilotne letelice.
Identitet plovila važan je zbog njegovih ranijih aktivnosti. Ruski vojni kanal Vojni osvedomitelj navodi da je Sparta II poznata po transportu naoružanja i različitih vrsta tereta za potrebe Ministarstva odbrane Rusije.
Brod je, prema tim informacijama, u više navrata plovio između Rusije i sirijske luke Tartus, koja je dugo predstavljala važnu logističku tačku za rusko vojno prisustvo na istočnom Mediteranu.
Takve plovidbe nastavljene su i nakon odlaska bivšeg sirijskog predsednika Bašara el Asada sa vlasti, što ukazuje na kontinuitet logističkih aktivnosti ovog plovila uprkos političkim promenama u Siriji.
Upravo zbog toga incident u Finskom zalivu dobija dodatnu dimenziju. Ako je meta zaista bila Sparta II, napad se nije dogodio na bilo kojem trgovačkom brodu, već na plovilu koje se dovodi u vezu sa transportnim operacijama ruskog vojnog resora.
Ruski političar i analitičar Oleg Carjov smatra da bi ovaj događaj mogao da označi početak sistematskog ugrožavanja ruske pomorske infrastrukture u Baltičkom moru.
Prema njegovoj proceni, protivnici Rusije mogli bi da pokušaju da prenesu obrazac napada koji je već primenjivan u Crnom moru na nove pomorske pravce, uključujući luke i brodove koji imaju značaj za rusku vojsku.
„Mislim da će posle Crnog mora planuti i Baltik. Na sistematskom nivou udaraće po našim lukama i floti na Baltiku“, upozorio je Carjov.
Njegova procena odnosi se na mogućnost da napadi na pojedinačna plovila prerastu u organizovanu kampanju protiv ruskog pomorskog saobraćaja. Takav razvoj događaja imao bi posledice koje se ne bi ograničile samo na vojnu logistiku, već bi mogle da zahvate i transportne veze između Kalinjingradske oblasti i ostatka Rusije.
Posebnu težinu ovim upozorenjima daje činjenica da je Kalinjingrad geografski odvojen od matične ruske teritorije, zbog čega pomorski putevi predstavljaju jednu od njegovih važnih saobraćajnih i ekonomskih veza.
Iako su regionalne vlasti poručile da trenutno nema opasnosti za snabdevanje oblasti, Carjov upozorava na mogućnost da budući napadi budu usmereni upravo na sistematsko ugrožavanje tih komunikacija.
Dodatnu ozbiljnost incidentu daju informacije o požaru koji je izbio na brodu nakon napada. Prema izveštajima finskih službi od 22. novembra, svih 16 članova posade je evakuisano, a gašenje požara nastavljeno je i narednog dana. Time su naknadne informacije pokazale da je situacija bila ozbiljnija nego što se moglo zaključiti iz prvog saopštenja ruskih regionalnih vlasti.
Oštećeni brod u međuvremenu je dospeo u finske teritorijalne vode, gde su spasilačke službe nastavile intervenciju. Finske vlasti razmatrale su i mogućnost zadržavanja plovila, ali su od toga odustale zbog opasnosti od eksplozije ili potonuća. Takav razvoj događaja dodatno je proširio posledice napada izvan područja u kojem je incident prvobitno zabeležen.
Istovremeno, ostalo je otvoreno pitanje ko je odgovoran za napad. Ruska strana označila ga je kao neprijateljsku akciju, dok identitet izvršilaca i organizatora nije nezavisno utvrđen. Ipak, činjenica da su bespilotne letelice pogodile brod povezan sa ruskom vojnom logistikom predstavlja osnov za ozbiljnu raspravu o bezbednosti pomorskog saobraćaja u Baltičkom regionu.
Carjov smatra da se takvi događaji ne mogu posmatrati odvojeno od dosadašnjih ukrajinskih operacija protiv ruskih vojnih i infrastrukturnih objekata. Prema njegovoj proceni, obrazac napada koji se razvio u Crnom moru mogao bi da bude proširen i na Baltik, gde se nalaze važni ruski trgovački i vojni objekti.
Posebno zabrinjava mogućnost da pojedinačni napadi prerastu u sistematske udare na luke, brodove i druge objekte povezane sa pomorskim transportom. Time bi se otvorio još jedan pravac vojnog pritiska na Rusiju, sa posledicama po snabdevanje Kalinjingrada i aktivnosti ruske Baltičke flote.
U ruskim političkim krugovima sve češće se ističe da su prethodno postavljene crvene linije već mnogo puta pređene. Polazi se od ocene da protivnik nastavlja da proširuje područje vojnih operacija upravo zato što procenjuje da ruski odgovor neće biti dovoljno snažan da ga odvrati od novih napada.
Poslednjih dana ukrajinske snage obnovile su i napade na Krimski most, što se u Moskvi posmatra kao još jedan pokušaj ugrožavanja strateški važnih saobraćajnih veza. U tom kontekstu incident u Finskom zalivu dobija dodatno značenje, jer ukazuje na mogućnost istovremenog pritiska na rusku infrastrukturu na dva različita pomorska pravca.
Pitanje eventualnog odgovora povezano je i sa nedavnim izjavama ruskog predsednika Vladimira Putina. Na konferenciji za novinare održanoj povodom prvog trilateralnog sastanka lidera Rusije, Kine i Sjedinjenih Država, Putin je poručio da više nema osnova za dogovore sa ukrajinskim rukovodstvom u Kijevu.
Prema njegovim rečima, budući ruski uzvratni udari biće bolniji od napada koje izvode snage ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog. Takva poruka predstavljena je kao upozorenje da Moskva ne namerava da prihvati nastavak udara na svoju teritoriju i strateške objekte bez odgovora.
Međutim, za sada nije saopštena konkretna odluka o vojnoj odmazdi zbog napada na brod Sparta II. Ostaje otvoreno da li će Rusija preduzeti dodatne mere zaštite pomorskih komunikacija ili će odgovoriti napadima na objekte koje smatra povezanim sa organizacijom takvih operacija.
Carjovljevo upozorenje da bi posle Crnog mora mogao da plane i Baltik zato predstavlja prognozu mogućeg širenja sukoba, a ne potvrdu da je nova velika vojna operacija već počela.
Ipak, incident pokazuje koliko je osetljivo pitanje bezbednosti ruskih pomorskih puteva. Napad na brod koji se kretao međunarodnim vodama, požar koji je usledio i intervencija finskih spasilačkih službi pokazuju da posledice takvih događaja mogu brzo da zahvate više država.
Za Kalinjingradsku oblast najvažnije ostaje očuvanje redovnog pomorskog snabdevanja, dok se za rusko vojno rukovodstvo otvara pitanje zaštite plovila koja obavljaju logističke zadatke na Baltiku.
Ukoliko se Carjovljeva predviđanja ostvare i pojedinačni incidenti prerastu u sistematske napade na ruske luke i flotu, Baltičko more moglo bi da postane novo veliko područje vojne konfrontacije. Takav razvoj događaja dodatno bi povećao opasnost od neposrednih incidenata između Rusije i država NATO, čije se teritorijalne vode, vazdušni prostor i vojne aktivnosti nalaze u neposrednoj blizini ruskih pomorskih komunikacija.




























