Naslovnica U FOKUSU Berlin povlači ručnu: Nećemo u eskalaciju protiv Rusije

Berlin povlači ručnu: Nećemo u eskalaciju protiv Rusije

Nemačka ne bi trebalo da učestvuje u potezima koji bi mogli dodatno da zaoštre odnose sa Moskvom, dok rastu tenzije između Rusije i evropskih država zbog postupanja prema brodovima ruske trgovačke flote.

U Berlinu se istovremeno otvara pitanje kakvu bi ulogu Nemačka trebalo da ima ukoliko pojedini evropski partneri zauzmu tvrđi kurs.

Poslanik Bundestaga iz Alternative za Nemačku Matijas Mosdorf izjavio je da provociranje Rusije nije u interesu Nemačke.

On je to rekao odgovarajući na pitanje o strahovanjima od mogućeg sukoba Rusije i Evropske unije u vezi sa situacijom oko operacije IRINI i napadima na brodove ruske trgovačke flote, koju na Zapadu nazivaju „flotom u senci“.

„Nije u našem interesu da preduzimamo akcije koje mogu biti shvaćene kao provokacija. Stav naše partije je potpuno jasan: ne želimo da budemo deo bilo kakve eskalacije protiv Rusije“, rekao je Mosdorf za Izvestija.

Nemački poslanik izrazio je nadu da će biti moguće izbeći ozbiljne posledice po odnose Rusije i Evrope. Ukoliko napetost ipak nastavi da raste, Berlin bi, po njegovoj oceni, trebalo da obuzdava najtvrđe stavove pojedinih evropskih partnera.

Mosdorf je u tom kontekstu posebno izdvojio Veliku Britaniju i Francusku, ocenjujući da bi Nemačka u slučaju dalje eskalacije trebalo da deluje kao faktor koji sprečava zaoštravanje politike prema Moskvi.

Istovremeno, iz Rusije stižu upozorenja da će Moskva sama određivati na koji način će odgovoriti na postupke Zapada prema njenim brodovima.

Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio je u intervjuu za „Vesti“ da će Rusija sama odlučiti koji brodovi i gde će odgovarati za ono što je nazvao piraterijom i razbojništvom Zapada.

Lavrov je dodao da je ruski predsednik Vladimir Putin stav Moskve o tom pitanju već objasnio na veoma jasan i razumljiv način.

3 KOMENTARI

  1. Nazalost, stav 90 mil Nemaca se poistovecuje sa agresivnim Mertzovim ispadima, stav 60 mil Francuza sa stavom podlog bankara Makrona. Tako nazalost funkcionise politicki sustav. Dva tri individualca vode 500 mil ljudi u rat. Mertz ima podrsku 20% nemackih gradjana, Makron 10% francuskih , a von Lajen valjda ima podrsku samo Zelenskog i Vucica sa kojima je delila pare. Treba menjati politicki sistem. Svake godine, a ne svake 4, izbori. U partijama, izbori za predsednika svake godine tajnim glasanjem izmedju 5 kandidata.Ovo je recept da nam svima bude bolje i da manje ratujemo.

  2. Merc pada i to je svakom u Nemačkoj poznato. AFD jeste alternativa iza čijih pol. smerova je opcija, mir, saradnja i obnova odnosa sa Rusijom. Makron je još u goroj situaciji jer ga Francuzi ni malo ne vole, preziru ga i pitanje je vremena i novih izbora gde će izgubiti poziciju. U Nemačkoj je narod veoma spor, tek kad zaista zagudi, pojaviće se otpor. Najpre su mladi odbili obaveznu mobilizaciju, večina se lomi jer vojska ne obećava nikom ništa izuzev smrti. Politika je neo-nacistička ali nema većinu u narodu, predizborne statistike pokazju pad vladajuće koalicije.
    Budjenje je došlo Nemcima iz dupeta u glavu ali me posebno raduje da se sve zaljuljalo i pred propadanjem je. To se ne može više skrivati. Nemci će tek da aplate svoje greške.

  3. Ovo je pozorište u kojem su Sjedinjene Američke Države režiser, a Evropa glumci. Koliko je vjerovatno da će ova drama imati sretan kraj? Hoće li najbogatiji finansijer s naslijeđenim novcem prekinuti svoje profitabilne poslove s oružjem? Mislim da je vjerovatnoća nikakva.
    Vjerujem da će najmanje četiri zemlje morati platiti na isti način kao u priči o plemiću i mletačkom trgovcu. Konačno, Rusija će zahtijevati da se dug plati mesom i krvlju.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovde unesite svoje ime