Naslovnica SPEKTAR Brisel traži 45 milijardi evra za Ukrajinu, četiri države odbijaju da plate

Brisel traži 45 milijardi evra za Ukrajinu, četiri države odbijaju da plate

Evropska unija ulazi u novu fazu finansijskih pregovora o pomoći Ukrajini, ali ovog puta sporovi među članicama prete da prerastu u ozbiljan politički sukob koji bi mogao da ugrozi i budući budžet Unije.

U Briselu se priprema odluka od koje zavisi finansiranje ukrajinskih državnih i vojnih potreba tokom 2027. godine. Istovremeno, sve veći broj evropskih prestonica dovodi u pitanje mogućnost preuzimanja novih zajedničkih obaveza, dok se rasprava o pomoći Kijevu sve više povezuje sa dugoročnim finansijskim interesima samih članica EU.

Evropska komisija je 18. novembra predstavila predlog novog kredita Ukrajini u iznosu od 45 milijardi evra. Tim novcem trebalo bi da bude pokriven deo budžetskog deficita zemlje, koji će, prema procenama Kijeva, tokom 2027. godine iznositi približno 70 milijardi evra.

Ukrajinske vlasti još početkom jeseni obavestile su evropske partnere da im je neophodno dodatno finansiranje za narednu godinu. Zahtev je u Briselu izazvao neprijatno iznenađenje, jer je Evropska unija već u aprilu 2026. odobrila Kijevu kredit od 90 milijardi evra za period 2026–2027.

Posle višenedeljnih procena sopstvenih finansijskih mogućnosti, Evropska komisija odlučila je da članicama predloži preuzimanje približno dve trećine novog ukrajinskog deficita. Preostalih 25 milijardi evra trebalo bi da obezbede saveznici izvan EU, među kojima su Velika Britanija, Japan, Norveška, Kanada i druge države.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predstavila je i način na koji Brisel namerava da prikupi novac. Evropska unija ponovo bi se zadužila na međunarodnim finansijskim tržištima, koristeći svoj budući dugoročni budžet za period 2028–2034. godine kao garanciju za kredit.

Takva konstrukcija već je primenjena prilikom odobravanja prethodnog zajma od 90 milijardi evra. Međutim, novi predlog otvara dodatno pitanje konačne otplate duga, jer Evropska komisija računa na novac koji bi Rusija trebalo da isplati Ukrajini nakon završetka sukoba.

Prema planu Brisela, Kijev bi kredit vraćao tek pošto Moskva isplati reparacije za štetu nastalu tokom ratnih dejstava. Evropska komisija polazi od uverenja da će takva obaveza biti deo budućeg mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine.

Ukoliko Rusija ne pristane na isplatu reparacija, Evropska unija zadržala bi mogućnost da za namirenje potraživanja upotrebi zamrznutu rusku imovinu. Reč je o približno 210 milijardi evra koji se nalaze na računima finansijskog depozitara Euroclear u Belgiji.

Fon der Lajen smatra da je predloženi mehanizam najbolji način da Ukrajina dobije snažniju poziciju tokom budućih mirovnih pregovora. Ona je naglasila da bi Kijev bio obavezan da vrati pozajmljeni novac tek nakon što Rusija nadoknadi štetu koju je prouzrokovala Ukrajini.

Evropska komisija precizirala je i namenu planiranih 45 milijardi evra. Za vojne potrebe Kijeva predviđeno je 25 milijardi, dok bi preostalih 20 milijardi bilo usmereno na finansiranje civilnih rashoda i funkcionisanje države.

Predsednica Komisije očekuje da svih 27 članica Evropske unije ovog puta učestvuje u obezbeđivanju kredita. To bi predstavljalo promenu u odnosu na prethodni finansijski aranžman, kada su Mađarska, Slovačka i Češka, uprkos tome što su odobrile kredit, bile oslobođene obaveze plaćanja kamata.

Kako bi pridobila države koje se protive finansiranju isporuka oružja Ukrajini, fon der Lajen ponudila je rešenje prema kojem bi novac tih članica bio usmeren isključivo na civilne potrebe. U Briselu smatraju da bi takva podela mogla da olakša postizanje jednoglasnog dogovora.

Ipak, prepreke nisu ograničene samo na pitanje vojne pomoći. Mađarska, Slovačka, Češka i Bugarska već su saopštile da ne žele da učestvuju u novom zajedničkom zaduživanju, pozivajući se na deficite sopstvenih državnih budžeta.

Upravo tu nastaje problem koji bi mogao da preraste okvire finansiranja Ukrajine. Odobravanje novog kredita neposredno je povezano sa usvajanjem dugoročnog budžeta Evropske unije za period od 2028. do 2034. godine, a za obe odluke potrebno je odobrenje svih 27 članica.

Nemački kancelar Fridrih Merc već je zapretio da će blokirati projekat budućeg evropskog budžeta ukoliko sve države Unije ne prihvate zajedničku obavezu finansijske pomoći Ukrajini.

Takav pristup izazvao je protivljenje ne samo država koje odbijaju novo zaduživanje već i pojedinih evropskih partnera nemačkog kancelara. Mercovu poziciju kritikovali su njegovi saveznici u Sloveniji, Irskoj i Estoniji, što pokazuje da neslaganja ne prate isključivo dosadašnje podele među članicama.

Ostaje otvoreno i pitanje koliko su manje države Evropske unije finansijski sposobne da preuzmu dodatne kreditne obaveze. Evropska komisija polazi od pretpostavke da je njihova uzdržanost prvenstveno povezana sa protivljenjem finansiranju ukrajinskih vojnih rashoda, ali predstavnici četiri države koje odbijaju novi zajam kao ključni razlog navode stanje nacionalnih finansija.

Takva razlika u tumačenju njihovih motiva mogla bi dodatno da oteža pregovore. Preusmeravanje sredstava sa vojnih na civilne potrebe ne rešava problem članica koje smatraju da njihovi budžeti jednostavno ne mogu da podnesu novo finansijsko opterećenje.

Predlog kredita i pitanje budućeg evropskog budžeta naći će se pred liderima država članica na samitu u Briselu 26. i 27. novembra. Kako je za usvajanje potrebna jednoglasna podrška, protivljenje bilo koje članice moglo bi da spreči donošenje odluke.

Za sada nije poznato da li će se Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj i Bugarskoj pridružiti još neke države, niti koliko je nemački kancelar spreman da ide u ostvarivanju pretnje blokadom budžeta.

Novi finansijski spor zato bi mogao da se razvije u otvoreno političko sučeljavanje evropskih saveznika, po intenzitetu uporedivo sa raspravom krajem 2025. godine, kada su članice EU bile duboko podeljene oko mogućnosti korišćenja zamrznute ruske imovine za finansiranje Ukrajine.

Za razliku od tadašnjeg spora, sada se istovremeno odlučuje o novom zaduživanju, raspodeli finansijskog tereta među članicama i dugoročnom budžetu Evropske unije. Ishod novembarskog samita zavisiće od toga da li će Brisel uspeti da pomiri zahteve Kijeva sa sve izraženijim otporom država koje ne žele da preuzmu dodatne obaveze.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovde unesite svoje ime