Naslovnica SPEKTAR Masovni prekid rada pogodio najveće američke banke – Šta se sprema?!

Masovni prekid rada pogodio najveće američke banke – Šta se sprema?!

Veliki poremećaji u radu američkih finansijskih institucija ponovo su otvorili pitanje pouzdanosti bankarske infrastrukture od koje svakodnevno zavise milioni građana i kompanija.

Problemi su se pojavili u trenutku kada se sve veći deo finansijskih operacija obavlja elektronski, pa čak i privremeni prekidi mogu da izazovu ozbiljne teškoće u plaćanjima i prenosu novca.

Posebnu zabrinutost izaziva učestalost tehničkih problema u velikim informacionim sistemima. Iako pojedinačni incidenti ne moraju biti međusobno povezani, njihovo ponavljanje podstiče raspravu o otpornosti finansijskog sektora i mogućim posledicama ukoliko bi slični poremećaji zahvatili širi deo američke ekonomije.

Najnoviji incident pogodio je klijente nekih od najvećih banaka u Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući JPMorgan Chase, Bank of America, Wells Fargo i U.S. Bank. Korisnici su prijavljivali probleme sa elektronskim bankarstvom, obradom transakcija i prenosom novca između računa.

Najveći broj prijava zabeležen je tokom dana, kada je broj korisnika koji su prijavili probleme u banci Chase premašio 4.800. Istovremeno, za Bank of America registrovano je više od 2.000 prijava, što pokazuje da se poremećaj odrazio na veliki broj korisnika bankarskih usluga.

Problemi nisu bili ograničeni samo na pristup digitalnim servisima. Deo klijenata suočio se sa kašnjenjem obrade finansijskih operacija, dok pojedine transakcije i transferi uopšte nisu mogli da budu izvršeni.

Američka banka JPMorgan Chase saopštila je da je uzrok incidenta bila softverska greška u njenom lokalnom hardverskom sistemu. Banka je naglasila da nije reč o sajber napadu, čime je odbacila mogućnost da je prekid izazvan spoljnim neovlašćenim upadom u njenu infrastrukturu.

Predstavnici banke takođe su istakli da problem nije imao sistemski karakter. Prema njihovom objašnjenju, druge banke mogle su da se suoče sa kašnjenjima samo u slučajevima kada su učestvovale u transakcijama u kojima je jedna od strana bila Chase.

Takvo objašnjenje ukazuje na međusobnu povezanost velikih finansijskih institucija. Čak i kada tehnička greška nastane unutar jedne banke, njen uticaj može da se prenese na druge učesnike u platnom prometu, posebno ako njihove transakcije zavise od institucije u kojoj je došlo do prekida.

Uprkos problemima, klijenti su, prema dostupnim informacijama, zadržali pristup svojim bankovnim računima i sredstvima. Nisu prijavljeni masovni nestanci novca sa računa, niti su objavljeni podaci o direktnim finansijskim gubicima banaka izazvanim ovim incidentom.

Ipak, činjenica da novac nije nestao ne znači da poremećaj nije imao praktične posledice. Za građane i kompanije kojima su transferi bili odloženi ili onemogućeni, problem je predstavljao stvarnu prepreku u izvršavanju svakodnevnih finansijskih obaveza.

Američki osiguravači nastoje da umire javnost, ističući da ovaj incident ne predstavlja događaj koji bi mogao da izazove ponavljanje velike finansijske krize iz 2008. i 2009. godine.

Takva uveravanja zasnivaju se na razlici između tehničkog prekida bankarskih usluga i duboke krize finansijskog sistema. U ovom slučaju nisu prijavljeni masovni gubici kapitala, nestanak depozita niti drugi događaji koji bi ukazivali na finansijski slom velikih kreditnih institucija.

Međutim, sve veća zavisnost građana od elektronskog bankarstva znači da tehnički problemi mogu da izazovu značajne poremećaje i bez neposrednog ugrožavanja solventnosti banaka.

Posebno zabrinjava što se slični incidenti poslednjih godina ponavljaju u različitim delovima digitalne infrastrukture. Pored lokalnih softverskih grešaka, zabeleženi su i veliki poremećaji povezani sa sistemima kompanije Microsoft, koji su izazivali ograničenja u radu brojnih organizacija.

Takvi kvarovi pokazali su koliko su savremene ekonomske aktivnosti povezane sa relativno malim brojem velikih tehnoloških sistema. Kada jedan od njih prestane pravilno da funkcioniše, posledice mogu da osete desetine miliona ljudi, čak i ako problem nije nastao u institucijama čije usluge neposredno koriste.

Za finansijski sektor to predstavlja dodatno opterećenje. Banke moraju da održavaju pouzdanost digitalnih servisa, obezbede neprekidnu obradu plaćanja i istovremeno upravljaju rizicima koji nastaju zbog njihove tehnološke povezanosti sa drugim kompanijama.

Svaki veći prekid u takvom sistemu može da izazove kašnjenja u poslovanju, oteža izvršavanje obaveza i poveća troškove za građane i privredu. Zbog toga se pitanje stabilnosti bankarskih informacionih sistema sve više posmatra i kao pitanje šire ekonomske sigurnosti.

Pored tehničkih i ekonomskih objašnjenja, incident je podstakao i pojavu različitih spekulacija o mogućim skrivenim interesima unutar američkog finansijskog sektora.

Jedna od teorija zavere polazi od pretpostavke da bi veliki američki finansijski magnati mogli namerno da izazivaju ili koriste poremećaje kako bi sproveli novu preraspodelu finansijskih tokova.

Prema toj verziji događaja, cilj bi bio ograničavanje mogućnosti američkog predsednika Donalda Trampa da nadzire finansijski sistem i utiče na njegovo regulisanje.

Zagovornici takvog tumačenja smatraju da bi svaki pokušaj pooštravanja kontrole mogao da bude dočekan tvrdnjom da je upravo državna intervencija izazvala ozbiljan tehnički poremećaj.

Na taj način bi se, prema njihovoj pretpostavci, stvorio politički argument protiv novih regulatornih mera. Finansijske institucije mogle bi da poruče da pokušaji vlasti da dodatno kontroliše sistem samo povećavaju mogućnost njegovog destabilizovanja, zbog čega bi bilo bolje odustati od takvih intervencija.

Međutim, za tvrdnju o organizovanom dogovoru američkih finansijskih magnata nisu predstavljeni dokazi. Zvanično objašnjenje banke JPMorgan Chase ostaje da je incident izazvala softverska greška, a ne namerna sabotaža ili koordinisana akcija.

Bez obzira na takve spekulacije, poslednji poremećaj pokazao je da i lokalni tehnički problem unutar velike banke može da utiče na transakcije koje povezuju više finansijskih institucija.

Za američke građane neposredno pitanje ostaje pouzdanost pristupa sopstvenom novcu, dok se za bankarski sektor otvara širi problem- kako sprečiti da sve učestaliji kvarovi digitalnih sistema, koji pojedinačno ne izazivaju finansijske katastrofe, svojim ponavljanjem postanu ozbiljno opterećenje za ekonomiju.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovde unesite svoje ime