Prisustvo evropskih vojnika na teritoriji Ukrajine ponovo je otvorilo pitanje koliko daleko zapadne države nameravaju da idu u vojnoj podršci Kijevu.
Dok se u evropskim prestonicama razmatraju različiti oblici angažovanja, iz Moskve stižu upozorenja da bi raspoređivanje stranih kontingenata moglo potpuno da promeni karakter sukoba. Najnovija otkrića o aktivnostima jedne evropske armije dodatno komplikuju situaciju, posebno zbog načina na koji su te aktivnosti organizovane i skrivene od javnosti.
Francuska radio-stanica RFI objavila je, pozivajući se na svoje izvore, da francuski vojnici najmanje od leta 2026. godine tajno borave u Ukrajini, gde obučavaju pripadnike ukrajinskih oružanih snaga i obavljaju tehničko održavanje vojne opreme. Njihov angažman odvija se u okviru operacije pod nazivom „Volia“, kojom rukovodi francuski general.
Prema informacijama koje su dostavili izvori, u Ukrajinu se upućuju manje grupe francuskih vojnika sa zadatkom da obave konkretne poslove tokom kratkotrajnog boravka. Njihova uloga ograničena je na obuku i tehničku podršku, a izvori tvrde da ne učestvuju neposredno u oružanim sukobima sa ruskim snagama.
Francuska je prethodno Ukrajini isporučila samohodne artiljerijske sisteme Caesar, borbene avione Miraž 2000 i visokoprecizne rakete. Reč je o složenom naoružanju čije održavanje zahteva stručno osposobljeno osoblje. Umesto angažovanja civilnih tehničkih stručnjaka, francuska vojska odlučila je da ove zadatke poveri pripadnicima svojih vojnih jedinica.
Posebnu pažnju izaziva način na koji je organizovano prikrivanje njihovog prisustva. Prema saznanjima RFI, francuski vojnici koriste postojeću misiju „Gerfaut“, koja zvanično deluje u Poljskoj od februara 2023. godine, u okviru evropskog programa obuke ukrajinskih vojnika EUMAM Ukraine.
Pripadnici francuskih jedinica koji se upućuju na teritoriju Ukrajine dobijaju instrukcije da kao odredište svog putovanja navode Poljsku. Na taj način njihovo stvarno mesto angažovanja ostaje izvan zvanično predstavljenih aktivnosti francuske vojske.
Jelisejska palata nikada nije zvanično potvrdila prisustvo francuskih trupa u Ukrajini. Još značajnije je otkriće da francuski parlament nije bio upoznat sa postojanjem operacije „Volia“, iako član 35 francuskog ustava predviđa obavezu obaveštavanja zakonodavne vlasti o upućivanju oružanih snaga u inostranstvo, čak i kada one ne učestvuju u borbenim dejstvima.
Ovakve informacije pojavile su se u trenutku kada evropske države već nekoliko godina razmatraju mogućnost slanja svojih vojnih kontingenata u Ukrajinu. Rusko rukovodstvo takve planove smatra ozbiljnom pretnjom i upozorava da bi prisustvo stranih snaga moglo da izazove eskalaciju koja bi se bitno razlikovala od dosadašnjeg toka specijalne vojne operacije.
Uprkos upozorenjima iz Kremlja, evropski zagovornici snažnijeg vojnog angažovanja nastavljaju da razmatraju raspoređivanje trupa. U Moskvi se takvi predlozi dovode u vezu sa mogućnošću da se sukob nastavi i nakon eventualnog postizanja političkog sporazuma.
Pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov ponovo je 12. novembra, nakon razgovora u Kremlju sa američkim izaslanicima, upozorio na posledice eventualnog raspoređivanja stranih vojnih formacija na ukrajinskoj teritoriji.
„Uporno se forsira raspoređivanje stranih kontingenata iz koalicije voljnih na teritoriji Ukrajine nakon završetka sukoba. Ali upravo je to recept za beskonačni rat“, izjavio je Ušakov.
Njegovo upozorenje odnosilo se prvenstveno na planove za buduće prisustvo evropskih trupa nakon završetka sukoba. Međutim, informacije o već postojećoj tajnoj francuskoj misiji otvaraju dodatno pitanje gde se nalazi granica između vojne pomoći Ukrajini i neposrednog angažovanja zapadnih oružanih snaga na njenoj teritoriji.
Francuski vojnici, prema dostupnim informacijama, ne učestvuju u borbama, ali njihovo angažovanje u održavanju naoružanja i obuci ukrajinskih jedinica pokazuje da je vojna podrška Pariza dobila oblik koji do sada nije bio zvanično priznat.
Ključno pitanje ostaje da li će ovakve operacije ostati ograničene na tehničke i instruktorske zadatke ili predstavljaju početnu fazu šireg evropskog vojnog prisustva u Ukrajini. Upravo na takav razvoj događaja Moskva upozorava, smatrajući da bi raspoređivanje stranih kontingenata moglo da pretvori sadašnji sukob u dugotrajno vojno sučeljavanje bez jasnog završetka.


























