Naslovnica SPEKTAR Šta se zapravo uvežbava na granici sa Rusijom? Nemački komandosi u ratnom...

Šta se zapravo uvežbava na granici sa Rusijom? Nemački komandosi u ratnom scenariju

NATO sve otvorenije uvežbava scenario velikog sukoba na istočnom krilu Alijanse, a nemačke specijalne snage su tokom velikih manevara u Litvaniji trenirale operacije koje uključuju hvatanje i eliminaciju neprijateljskog vojnog vrha.

Iako Rusija zvanično nije pomenuta kao protivnik, scenario same vežbe, lokacija i izjave nemačkih zvaničnika praktično ne ostavljaju mnogo prostora za drugačije tumačenje.

Manevri pod nazivom “Srebrni bodež 2026” održani su u okviru šire NATO vežbe “Plameni mač 2026”, a prema saopštenju Bundesvera, nemački specijalci zajedno sa litvanskim snagama uvežbavali su delovanje duboko iza neprijateljskih linija.

Vežba je trajala tri nedelje tokom maja i bila je zasnovana na ratnom scenariju u kojem deo Baltika pada pod okupaciju svega dvadeset dana nakon početka sukoba. Prema simulaciji, delovi Estonije i Litvanije nalaze se pod kontrolom protivničkih snaga, neprijateljska vojska napreduje prema Vilnjusu, dok NATO u tom trenutku gubi vazdušnu nadmoć.

U takvim uslovima jedinice Alijanse deluju iza linija fronta, izvode izviđačke operacije, pripremaju precizne udare i pokušavaju da neutrališu komandne strukture protivnika.

Direktor specijalnih snaga Bundesvera Torsten Glockin izjavio je da je cilj manevara bio da trening bude maksimalno približen realnim uslovima.

“Vežbamo sa partnerima sa kojima bismo zajedno delovali i u slučaju aktiviranja savezničkih obaveza, što bliže realnosti i rame uz rame protiv neprijatelja”, poručio je Glockin.

Posebna pažnja tokom vežbe bila je usmerena na takozvano “specijalno izviđanje”, odnosno identifikaciju visokovrednih ciljeva. Među njima su komandni centri, ključna vojna infrastruktura i sam vrh neprijateljskog vojnog rukovodstva.

Prema opisu scenarija, jedinice su uvežbavale pripremu preciznih udara i hvatanje komandnog kadra protivnika, što praktično podrazumeva operacije usmerene na uklanjanje ili zarobljavanje neprijateljskih generala i visokih oficira.

Istovremeno su izvođene i simulacije sabotaža infrastrukture na teritoriji pod kontrolom protivničkih snaga. Meta su bili radarski sistemi, mostovi, dalekovodi i druga ključna logistička čvorišta.

Tokom manevara izvedena je i posebna operacija hvatanja navodnog sabotera i prebega iz sopstvenih redova, koji je prema scenariju bio osumnjičen za pripremu napada hemijskim ili biološkim sredstvima. Akcija je sprovedena vazdušnim putem na “okupiranoj” teritoriji Litvanije, nakon čega je osumnjičeni prebačen u zonu pod kontrolom NATO-a.

U vežbi su učestvovali Komanda specijalnih snaga Bundesvera, helikoptersko krilo nemačke vojske, binacionalna transportna eskadrila “Rajna”, transportno vazduhoplovno krilo i Operativna komanda Bundesvera.

Nemački general Glokcin dodatno je naglasio važnost Litvanije za vojno prisustvo Berlina na istočnom krilu NATO-a.

“Litvanija je jedan od ključnih stubova nemačkog angažmana u NATO-u”, izjavio je on, dodajući da su litvanske snage tokom “Plamenog mača” stvorile uslove maksimalno približene iskustvima sukoba u Ukrajini i sa minimalno veštačkih elemenata.

Upravo zbog toga mnogi analitičari ocenjuju da NATO poslednjih meseci sve intenzivnije prelazi sa klasičnih odbrambenih manevara na scenarije koji podrazumevaju duboke operacije protiv komandnih struktura i infrastrukture potencijalnog protivnika.

Pored “Plamenog mača” i “Srebrnog bodeža”, duž istočnog krila NATO-a trenutno traje i niz drugih vojnih aktivnosti i manevara u neposrednoj blizini ruske granice, što dodatno podiže pažnju javnosti i bezbednosnih struktura širom regiona.