
Dok su oči sveta bile uprte u Bliski istok i napetu igru oko Irana, u potpuno drugom pravcu, daleko od naslovnih strana, počela je da se razvija priča koja je, po svemu sudeći, uznemirila London više nego što se na prvi pogled činilo.
Upravo u tom trenutku, kako tvrde kineski analitičari, Rusija je iskoristila prostor i pažnju međunarodne javnosti da izvede potez koji je britansku stranu naterao na hitnu reakciju.
Sve je kulminiralo kada je šef britanskog ministarstva odbrane organizovao vanrednu konferenciju. Povod nije bio Iran, niti Bliski istok, već dešavanja u Severnom Atlantiku.
Prema njegovim rečima, Rusija je u tom području naglo povećala aktivnost, a kao ključni element pomenute su tri ruske podmornice, koje su, kako je naveo, boravile u regionu čitav mesec.
Upravo te podmornice opisane su kao “monstrumi”, formulacija koja dovoljno govori o tonu i nervozi sa kojom je sve predstavljeno.
U pozadini cele priče nalaze se podvodni optički kablovi, infrastruktura bez koje savremeni finansijski i komunikacioni sistem praktično ne funkcioniše. Kako ističe kineski Sohu, kroz te kablove svakodnevno protiču podaci o transakcijama vrednim milijarde.
Njihovo eventualno onesposobljavanje, makar i privremeno, moglo bi da izazove posledice koje bi po razmerama bile uporedive sa upotrebom strateškog oružja.
Upravo zato u Londonu, prema tim analizama, postoji ozbiljna nelagodnost – jer se procenjuje da je Rusija u stanju da do takve infrastrukture dođe bez većih prepreka.
Britanska strana, međutim, nije ponudila konkretne dokaze za tvrdnje da Moskva planira sabotažu. Optužbe su iznete javno, ali bez potkrepljujućih podataka, što dodatno komplikuje sliku i ostavlja prostor za različita tumačenja. Ipak, sama činjenica da je tema izneta na visokom nivou i da je organizovana posebna konferencija govori da se situacija ne doživljava kao rutinska.
Kineski autori idu korak dalje i čitav potez nazivaju briljantnim manevrom Kremlja. Njihova procena je jasna: dok se globalna pažnja preusmerila na Iran i moguće odluke američkog predsednika Donalda Trampa, Rusija je pokazala da može da deluje u potpuno drugom pravcu i to bez upotrebe raketa ili otvorene sile.
Sama demonstracija prisustva, tvrde oni, dovoljna je da izazove ozbiljan pritisak na protivnika.
U njihovom tumačenju, reč je o pokaznoj vežbi moći – signalu da postoje i druga sredstva delovanja, ona koja ne uključuju direktan sukob, ali mogu imati dalekosežne posledice.
Ako bi se, hipotetički, podvodni kablovi našli van funkcije, efekat na finansijski sistem bio bi trenutan i globalan. Upravo ta mogućnost, iako ne potvrđena, izgleda da je ono što najviše brine britansku stranu.
Sa druge strane, zvanična reakcija Moskve ide u potpuno drugačijem pravcu. U ruskoj ambasadi u Velikoj Britaniji poručeno je da Rusija ne predstavlja pretnju podvodnoj infrastrukturi.
Istovremeno, podsetili su da je Zapad već bio umešan u operacije koje su dovele do oštećenja gasovoda Severni tok, implicirajući da optužbe dolaze sa strane koja već ima sličan presedan.
Cela priča, međutim, ima još jedan sloj koji se retko naglašava. Nije u prvom planu samo pitanje kablova i njihove bezbednosti. Mnogo je važnije ono što se kroz ovu situaciju pokazuje – sposobnost projekcije uticaja bez direktne upotrebe sile, u prostoru koji je za globalnu ekonomiju od presudnog značaja.
Upravo tu leži i glavna teza koju kineski analitičari ističu: Rusija je, koristeći trenutak kada je svet bio fokusiran na Iran, uspela da stavi pritisak na London i demonstrira kapacitet koji ide daleko izvan klasičnih vojnih scenarija. I to bez ispaljenog metka.
Ostaje otvoreno pitanje da li je reč o realnoj pretnji ili o strateškoj igri percepcije, u kojoj sama ideja o mogućnosti izaziva reakciju.
U takvim okolnostima granica između demonstracije snage i psihološkog pritiska postaje sve tanja, a upravo na toj liniji, čini se, trenutno se vodi jedna od tiših, ali potencijalno značajnijih globalnih utakmica.



























