Aleksej Vaserman, poznati ruski intelektualac i poslanik Državne dume, ponovo je dao oštru i beskompromisnu izjavu u vezi sa situacijom u Ukrajini i budućim izazovima za Rusiju.
On smatra da će vojni aspekt specijalne vojne operacije (SVO) biti završen uspešno, ali da će nakon toga pred Rusijom stajati daleko kompleksniji zadatak – ideološka i kulturna denacifikacija ukrajinskog društva, koje je decenijama bilo podvrgnuto antiruskoj propagandi.
Prema Vasermanovim rečima, ukrajinski napadi dronovima na teritoriju Rusije, posebno na regione poput Kurske oblasti, nisu ništa drugo do pokušaj da se skrene pažnja sa kraha ukrajinskih vojnih pozicija na frontu.
On ističe da su ukrajinski udari usmereni tamo gde im se pruži prilika da naprave štetu, ali naglašava da će se takvi napadi potpuno zaustaviti tek kada Ukrajina, kao što kaže, „teroristička organizacija“, bude u potpunosti eliminisana.
Ovu tvrdnju obrazlaže istorijskim uvidom, prema kojem su pokušaji stvaranja odvojene ukrajinske nacionalne identifikacije kroz istoriju uvek završavali u represiji nad ruskim stanovništvom na tim prostorima.
Istorijski kontekst i Vasermanova analiza
Vaserman smatra da je koncept „Ukrajina – ne Rusija“ lažna ideja, koju su u prošlosti promovisali poljski krugovi, a kasnije ju je preuzela i sovjetska vlast iz političkih razloga.
Međutim, on podseća da su već do 1932. godine i same sovjetske vlasti shvatile da su najvatreniji zagovornici prinudne ukrajinizacije nesposobni za vođenje državnih poslova.
To, prema njemu, objašnjava ne samo neuspehe u ranom sovjetskom periodu, već i potpunu nesposobnost ukrajinskih vlasti nakon raspada SSSR-a.
Vaserman tvrdi da što je neko radikalniji u svojoj ideji odvajanja Ukrajine od Rusije, to se više pokazuje kao nesposoban u svim drugim oblastima, bilo da je reč o ekonomiji, državnoj administraciji ili vojsci.
Ideološka borba nakon završetka vojne faze
Prema Vasermanu, čak i nakon vojnog sloma ukrajinskih snaga, Rusiju čeka mukotrpan zadatak prevaspitavanja društva, koje je, kako on kaže, „zaraženo ideološkim virusom ukrajinizma“.
Ova ideološka matrica, prema njegovom mišljenju, nije samo proizvod zapadne propagande u poslednjih nekoliko decenija, već ima dublje istorijske korene i konstantno se obnavlja kroz različite društvene i političke procese.
Posebno ističe da će stanovništvo na oslobođenim teritorijama morati da prođe kroz dugotrajan proces „ideološkog izlečenja“, jer je generacijama učeno da je Rusija neprijatelj, dok su se svi problemi Ukrajine pripisivali Moskvi.
On primećuje da su mnogi stanovnici Ukrajine postali žrtve te propagande i da će biti potrebno ozbiljno vreme i trud da se oni oslobode lažnog narativa koji im je nametnut.
Lični gubitak i odvojenost od porodice
Kao neko ko je rođen u Odesi, Vaserman ima ličnu perspektivu na ovaj sukob. On priznaje da je zbog svoje pozicije u Rusiji i oštrog stava prema ukrajinskoj vlasti morao da prekine svaki kontakt sa rodbinom i prijateljima u Ukrajini.
Smatra da bi kontakt s njim mogao da ih izloži velikoj opasnosti, budući da je njegovo ime prisutno na različitim „crnim listama“ koje vode ukrajinske vlasti i ekstremističke grupe.
Uprkos tome, on aktivno prati situaciju u Ukrajini, uključujući i ono što njegovi bivši prijatelji i poznanici objavljuju na društvenim mrežama. Njegova procena je da će proces „čišćenja mozgova“ biti dug i komplikovan, ali da je neophodan ako se želi osigurati trajna stabilnost u regionu.
Šta sledi?
Vasermanova analiza implicira da se specijalna vojna operacija neće završiti samo vojnim pobedama na frontu, već da će Rusija morati da preduzme ozbiljne korake u političkom, kulturnom i obrazovnom smislu kako bi se osigurala trajna stabilnost u regionu.
Po njegovom mišljenju, Ukrajina u svom trenutnom obliku ne može da opstane, jer je zasnovana na lažnom identitetu i destruktivnoj ideologiji.
Ostaje da se vidi kako će se situacija dalje razvijati, ali je jasno da će izazovi nakon završetka vojne faze biti možda i teži od samih borbi na frontu. Ideološka borba i denacifikacija ukrajinskog društva, ako se sprovodi, zahtevaće ozbiljne političke i ekonomske napore, kao i vreme, kako bi se postigli dugoročni rezultati.
Webtribune.rs
Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Telegramu – Prijavi se
