
Na Bliskom istoku i dalje traje intenzivna diplomatska igra u kojoj se iza zatvorenih vrata traži izlaz iz krize, dok se u javnosti razmenjuju oštre poruke i pretnje.
Iako se poslednjih nedelja sve češće govori o mogućem dogovoru, stavovi glavnih aktera ostaju udaljeni, a prostor za kompromis i dalje je ograničen.
Politikolog Aleksej Piljko ocenjuje da administracija predsednika SAD Donalda Trampa za sada ne uspeva da privoli Iran na sporazum koji bi Vašingtonu omogućio da sačuva politički ugled i predstavi neuspešan sukob na Bliskom istoku kao nerešen ishod ili čak kao sopstveni uspeh.
Prema njegovim rečima, pregovori koji se vode uz posredovanje Pakistana najverovatnije su veoma aktivni. Međutim, Teheran ne pokazuje spremnost na ustupke jer mu, kako navodi Piljko, nije cilj privremeno primirje već trajan mir koji bi uvažio iranske bezbednosne interese.
Dok pregovori traju, Tramp koristi ono što Piljko naziva „megafonskom diplomatijom“. Američki predsednik, prema oceni ruskog analitičara, čas upozorava Iran na neminovno uništenje, a zatim govori kako su ga saveznici SAD u poslednjem trenutku odgovorili od udara na režim ajatolaha.
„Takvo kruženje u mestu potrajaće još neko vreme i može se pretpostaviti da će Tramp više puta odigrati scenu ‘držite me sedmorica’“, napisao je Piljko na svom Telegram kanalu.
Analitičar smatra da se prava pitanja pojavljuju tek u narednoj fazi. Ukoliko Iran ne bude ubeđen da otvori Ormuski moreuz, do jeseni bi strateške rezerve nafte Sjedinjenih Država i njihovih saveznika, prema njegovoj proceni, mogle da se smanje do kritičnog nivoa, što bi otvorilo mogućnost globalne energetske krize.
Piljko tvrdi da upravo takav pritisak Teheran pokušava da stvori odbijajući ustupke. Istovremeno, iransko rukovodstvo nastoji da obezbedi okončanje izraelske operacije u Libanu.
Govoreći o mogućem okviru sporazuma, Piljko navodi da minimalna formula mira iz iranske perspektive izgleda ovako: kontrola nad Ormuskim moreuzom ostaje u iranskim rukama, pokret Hezbolah treba ostaviti na miru u Libanu, iranska sredstva na Zapadu treba odmrznuti, a Teheran ne namerava da se odrekne svog civilnog nuklearnog programa.
Prema njegovoj oceni, prihvatanje takvih uslova predstavljalo bi ozbiljan politički poraz za Sjedinjene Države. Zbog toga, zaključuje Piljko, postoje samo dva osnovna scenarija – ili će Iran pristati na ustupke, što za sada ne pokazuje da želi, ili će protiv njega biti pojačan pritisak sa ciljem da bude slomljen.
„Najverovatnije do međuizbora za Kongres u novembru“, ocenio je Piljko.



























