Naslovnica U FOKUSU Nema dogovora – SAD čeka haos – Dve nedelje pred bankrot

Nema dogovora – SAD čeka haos – Dve nedelje pred bankrot

Predstavnici Bele kuće i republikanskog Kongresa „utihnuli su“ kada nisu uspeli da se dogovore oko podizanja gornje granice javnog duga od 31,4 biliona dolara.

To nije sprečilo predsednika Džozefa Bajdena da na samitu G7 u Japanu izrazi nadu da se neizvršenje obaveza, odnosno bankrot, može izbeći.

Drugi sastanak prekinut je kasno u petak bez postignutog napretka, a za sada se ne zna kada će pregovori biti nastavljeni.

Ostalo je manje od dve sedmice do 1. juna, kada bi federalna vlada mogla da ostane bez gotovine za plaćanje vladinog duga. To bi dovelo do neizvršenje obaveza koje bi moglo da izazove haos na finansijskim tržištima, kao i skok kamatnih stopa.

Pokrenite Telegram da primate izbor naših najboljih vesti

Bajden je poručio da i dalje veruje da se neplaćanje može izbeći, piše Rojters.

„Još uvek verujem da ćemo uspeti da izbegnemo neizvršenje obaveza“, rekao je Bajden novinarima u Hirošimi, u Japanu, gde prisustvuje sastanku lidera Grupe sedam.

[adsenseyu1]

Bajden je bio optimističan uprkos tome što je Bela kuća priznala da postoje „ozbiljne razlike“ sa republikancima, koji kontrolišu Predstavnički dom.

Predsedavajući Predstavničkog doma Kevin Makarti rekao je da je potrebno da se postigne napredak u promeni „putanje“ potrošnje i brzine rasta duga.

Republikanci se zalažu za oštro smanjenje potrošnje u zamenu za povećanje vladinog limita za zaduživanje koji je vlast sama postavila.

Republikanci kontrolišu Predstavnički dom sa malom razlikom, dok Bajdenove demokrate imaju tanku većinu u Senatu, što otežava postizanje sporazuma koji bi prošao oba doma.

Demokrate se zalažu za održavanje stabilne potrošnje na ovogodišnjem nivou, dok republikanci žele da se vrate na nivo iz 2022. godine. Plan koji je Predstavnički dom usvojio prošlog meseca smanjio bi široki deo državne potrošnje za 8 odsto sledeće godine.

[adsenseyu4]

Demokrate kažu da bi to nametnulo prosečno smanjenje od najmanje 22 odsto za obrazovanje i sprovođenje zakona.

(RT)