Delegacija RS na čelu s Radovanom Karadžićem tokom pregovora s američkom delegacijom uoči Dejtona insistirala je na pravu na referendum za otcjepljenje RS, kao i na tome da dva entiteta ne budu vezana zajedničkom strukturom, otkriva transkript razgovora od 23. septembra 1995, koji je američki Stejt department nedavno deklasifikovao.
UNIJA ENTITETA:
Srpska delegacija je insistirala i na tome da unija entiteta ne nosi ime Bosna i Hercegovina, preko čega su američki pregovarači lukavo prešli, govoreći o apstraktnoj superstrukturi. Sudeći po transkriptu, Karadžić, Momčilo Krajišnik, Nikola Koljević i Aleksa Buha ne samo da nisu željeli ime BiH, već nisu htjeli ni održavanje entitetskih izbora na isti dan, dok izbori na nivou eventualno dogovorenih zajedničkih organa za njih uopšte nisu bili prihvatljivi.
Na čuđenje Amerikanaca zašto je toliko važno da izbori ne budu na isti dan, Karadžić je odgovorio da je civilno stanovništvo svojeglavo i da će bojkotovati izbore ako pomisle da se njima vraća predratna struktura.
On je dodao da je za Srbe važno da izlaskom na izbore znaju da u dogledno vrijeme mogu da izađu na referendum o daljem ostanku u uniji entiteta. Srpska delegacija je, takođe, smatrala da bi bilo kakvi organi na nivou unije trebalo da budu delegirani od strane dva suverena entiteta i to na principu punog pariteta, a ne proporcionalnosti.
ŽENEVSKI PRINCIPI:
Iako nigdje u transkriptu Amerikanci nisu odbacili referendum, insistirali su na ženevskim principima. „Prema ženevskim principima, BiH će nastaviti da postoji kao jedinstveni subjekt, barem neko vrijeme.
Biće sastavljena od dva entiteta. Vaše ustave ćete prilagoditi tim principima. Ako to ispunite, poslije možete praviti promjene kakve želite“, rekao je Roberts Oven, koji je kasnije postao sudija Arbitražnog tribunala za Brčko. Karadžić je ove argumente indirektno prihvatio, ali se požalio da su principi usvojeni bez njihove saglasnosti.
„Pogiješili smo što smo prihvatili ženevske principe. O tome nismo ni raspravljali. I stalno nas na to vraćate. Sada kažem da nećemo prihvatiti ništa dok god ne bude dogovoreno sve. Nama je jasno da je s nama gotovo ako prihvatimo ministarstvo spoljnih poslova“, rekao je Karadžić.
NADLEŽNOSTI:
Delegacija RS nije željela da prihvati uspostavljanje ministarstva spoljnih poslova BiH, kao ni Predsjedništva BiH, međutim Kristofer Hil i Oven su ih uspjeli nagovoriti da promijene mišljenje. Objasnili su im da bez ministarstva spoljnih poslova Republika Srpska ne može dobiti međunarodno priznanje.
Predsjedništvo je na kraju prihvaćeno jer su Amerikanci objasnili da RS neće biti u prilici da dobije međunarodnu pomoć i finansijske aranžmane ako ne bude bila uspostavljena kakva-takva struktura na nivou BiH, koju je Oven slikovito nazvao „tanki krov“. Na sastanku nije dogovorena struktura i način biranja Predsjedništva, a američki radni prijedlog je bio dva Srbina, dva Hrvata i dva Bošnjaka.
„Ovo o čemu sad govorite su upravo uzroci rata. Nudite nam organe koje smo imali tada. Imali smo i parlament s klauzulom da ćemo biti zaštićeni, ali to je pregaženo. Imali smo Savjet za jednakost. I to je pregaženo. Znači, sve ovo je bilo. I uvijek su bile koalicije ‘dva protiv jednog’. To je korijen sukoba“, rekao je Karadžić. Oven je na to odgovorio da će RS imati svoju vladu i nadležnost za domaće poslove. Oven ga je onda pitao: „Jeste li uvijek imali RS“, na šta je Karadžić odgovorio odrično, ali da su imali neka prava.
„RS će imati svoju vlastitu vladu i biće nadležna za sve unutrašnje poslove. Jedini izuzetak su spoljni poslovi. Čini mi se da sada imate vaš glas“, rekao je Oven. Karadžić je insistirao na paritetu i minimumu zajedničkih organa.
„Ako se vremenom približimo, izgradićemo još zajedničkih tijela. Princip pariteta i jednakosti mora biti očuvan“, rekao je Karadžić. On je bio uvjeren da bi zajednička tijela koja ne bi bila formirana na bazi punog konsenzusa doživjela sudbinu predratne BiH. „Koljević je u Predsjedništvu bio nadležan za spoljne poslove, a Silajdžić ga je stalno zaobilazio. Nije ga ni obavještavao o svojim putovanjima. Nakupio je 50 miliona dolara duga“, rekao je Karadžić.
MAPE:
Hil je ponovio da je ženevske principe prihvatila i srpska strana i da ustavi treba da budu dopunjeni odgovarajućim amandmanima. „Kako ćete to uraditi, to je vaša stvar. Kako ćete razmjestiti stvari u svojoj kući, to je vaša stvar. Kako ćete među sobom ozakoniti RS, to je vaša stvar. Ali ovo je mirovni sporazum i uskoro ćete sebi morati postaviti pitanje da li glasate za rat ili glasate za mir“, rekao je Hil.
Nakon tog dijela razgovora transkript nastavlja s razgovorom o mapama. Karadžić je rekao da je s Tuđmanom dogovorio da prepusti Hrvatima „teritorije u zaleđu“, ali je insistirao da Sarajevo bude podijeljeno kao Berlin i da Srpsko Sarajevo bude glavni grad RS. Rekao je da je potrebno naći teritoriju za naseljavanje Srba koji su izbjegli s izgubljenih područja i natuknuo da je spreman razgovarati o koridoru za Goražde u zamjenu za fleksibilnost oko Sarajeva.
UBJEĐIVANJE:
Nakon završetka razgovora Amerikanci su se požalili Miloševiću da Srbi insitiraju na paritetu po principu pola-pola. „Usaglasili smo principe. Imamo papir za koji mislimo da je provodiv. Ali, imamo problem: Oni žele paritet 50:50. Paritet, bez obzira na broj. Ovo je neprihvatljivo. Rekli smo im da to ruši pregovore“, rekao je Oven. Hil se okrenuo Miloševiću i pitao da li on može da pomogne. Milošević je rekao da mu se papir čini u redu, da bi Srbi mogli da prihvate po dva člana (nije jasno da li se misli na Ustavni sud BiH ili Predsjedništvo) iz RS i FBiH, ali da je za njih neprihvaljiv peti član Međunarodnog suda pravde.
Milan Milutinović, budući ministar spoljnih poslova i predsjednik Srbije, je vjerovatno u prethodnom dogovoru s Miloševićem spomenuo princip da je za odlučivanje potrebno tri glasa, na šta je Milošević odgovorio da je to njegova ideja. Oven je pitao da li se to odnosi na ustavne principe, vjerovatno misleći na način odlučivanja u zajedničkim organima. Nakon toga, Milošević je predstavio „taktiku“ kako da ubijede Karadžića.
„Ovako ćemo. Najbolje je da im ti (vjerovatno Milutinović) predstaviš prijedlog. Počnite u 11 u vili. Objasni im zašto si otvorio sva važna sporna pitanja. Reci im da je to naš konačni prijedlog za rješavanje njihovih potreba. Onda sačekaj da vidiš kako reaguju. Oni će onda da čitaju, da pričaju. Ja ulazim u 12.30 i tražim da me informišeš dokle ste stigli. Ja ću onda da zatražim pauzu od 30 minuta da pričam s njima. Ne mogu da predvidim, ali idem na to da imamo taj papir s ustavnim promjenama, kao što je potrebno. Mislim da će da pristanu. To je pošteno i jasno ako smo ozbiljni ljudi“, rekao je Milošević, nakon čega se transkript završava
(nezavisne.com)
[adsenseyu6][adsenseyu5]
