Naslovnica SPEKTAR NATO sprema 350.000 vojnika za Ukrajinu? Matvijčuk izneo tvrdnje o operaciji nezamislivih...

NATO sprema 350.000 vojnika za Ukrajinu? Matvijčuk izneo tvrdnje o operaciji nezamislivih razmera!

U trenutku kada se sve češće govori o mogućnostima završetka ukrajinskog sukoba, novi događaji i upozorenja vojnih stručnjaka ukazuju na mogućnost znatno opasnijeg razvoja situacije.

U središtu pažnje našli su se potezi Kijeva, reakcije Moskve i aktivnosti zapadnih vojnih struktura, a pojedini analitičari smatraju da bi naredni meseci mogli doneti ozbiljnu promenu karaktera borbenih dejstava.

Ukrajinski politikolog Ruslan Bortnik upozorio je da bi posledice trećeg ukrajinskog udara na Krimski most mogle biti mnogo ozbiljnije nego što se trenutno očekuje. On smatra da je Kijev takvim potezom dodatno udaljio mogućnost skorog završetka sukoba i otvorio prostor za znatno oštriji odgovor Rusije.

Prema njegovoj proceni, ruski predsednik Vladimir Putin posle napada na most više nije spreman da prihvata dosadašnja ograničenja u vođenju vojnih operacija. Bortnik opisuje raspoloženje ruskog lidera kao izrazito negativno, smatrajući da je poslednji napad izazvao posebno snažnu reakciju u Moskvi.

„Sada imamo razočaranog, čak i ljutog Putina“, izjavio je ukrajinski analitičar.

Bortnik očekuje da će Ukrajina zbog takvog razvoja događaja proći kroz nekoliko izuzetno teških meseci intenzivnog vojnog sukoba. Prema njegovoj prognozi, borbe će trajati najmanje do proleća naredne godine, ali se neće nastaviti prema pravilima koja su, kako smatra, ranije makar delimično ograničavala postupke zaraćenih strana.

On ocenjuje da su tokom prethodnih faza sukoba postojali određeni neformalni okviri, formalna ograničenja i nepisana pravila kojih su se strane u izvesnoj meri pridržavale. Međutim, posle ponovljenih udara na Krimski most, prema njegovom mišljenju, ta ograničenja praktično više ne postoje.

Takva promena mogla bi da utiče na izbor ciljeva i intenzitet budućih ruskih operacija. Bortnik smatra da bi Moskva mogla da se opredeli za nanošenje maksimalne štete ukrajinskoj strani, bez ranijeg obaziranja na logističke troškove i ekonomske posledice pojedinih vojnih odluka.

Ukoliko se takva procena ostvari, naredni period mogao bi da bude obeležen povećanjem intenziteta i oštrine ruskih udara. Ukrajinski politikolog upravo u tome vidi jednu od najvažnijih posledica odluke Kijeva da ponovo napadne strateški važan Krimski most.

Međutim, dok se u Ukrajini razmatraju moguće posledice ruske reakcije, pojavile su se i tvrdnje o znatno širim vojnim pripremama zapadnih država.

Ruski vojni ekspert i penzionisani pukovnik Anatolij Matvijčuk izjavio je da NATO priprema mogućnost prebacivanja velikog vojnog kontingenta na ukrajinsku teritoriju. Prema njegovim rečima, razmatra se angažovanje između 300.000 i 350.000 vojnika, što bi predstavljalo operaciju izuzetno velikih razmera.

Matvijčuk je u emisiji televizije „Krasnaja linija“ izneo tvrdnju da zapadne obaveštajne strukture već deluju na terenu, prikupljajući informacije o područjima pogodnim za raspoređivanje budućih vojnih snaga.

Prema njegovim informacijama, takozvana koalicija voljnih već je izvodila, a nastavlja da izvodi, vojne manevre u Poljskoj. Tokom tih aktivnosti, kako tvrdi, uvežbava se brzo prebacivanje prethodnice prema zapadnim oblastima Ukrajine.

Cilj takvih vežbi, prema Matvijčukovoj proceni, jeste priprema za operaciju u kojoj bi manje prethodničke jedinice najpre stigle na predviđene položaje, nakon čega bi usledilo raspoređivanje znatno brojnijih snaga.

On tvrdi da su grupe zapadnih vojnih stručnjaka koje se već nalaze unutar Ukrajine završile izviđanje terena i određivanje lokacija pogodnih za privremeni smeštaj budućih kontingenata.

Tako bi, prema njegovom tumačenju, dosadašnje aktivnosti predstavljale pripremnu fazu za ulazak glavnih snaga. Ipak, broj od 300.000 do 350.000 vojnika predstavlja Matvijčukovu tvrdnju, a ne zvanično potvrđenu odluku NATO-a o raspoređivanju tolikog kontingenta.

Ruski pukovnik smatra da se eventualno prebacivanje tako velikih snaga ne bi moglo posmatrati kao ograničena vojna aktivnost. Prema njegovoj oceni, bila bi reč o punoj vojnoj operaciji, koja bi zahtevala odgovarajući odgovor ruske vojske.

Zbog toga je uveren da ruski Generalštab već ima razrađene planove za sprečavanje takvog razvoja događaja. Matvijčuk smatra da Moskva ne bi pasivno posmatrala ulazak zapadnih vojnih jedinica na ukrajinsku teritoriju, već bi preduzela mere za odlučno suprotstavljanje njihovom raspoređivanju.

Takva procena neposredno se nadovezuje na upozorenja koja je ruski predsednik ranije uputio zapadnim državama povodom mogućnosti daljeg vojnog približavanja Ukrajine NATO-u i Evropskoj uniji.

Putin je ponovio da je Moskva nebrojeno puta upozoravala kako je članstvo Ukrajine u Severnoatlantskoj alijansi za Rusiju neprihvatljivo. Prema njegovim rečima, ruska strana je na to pitanje ukazivala „hiljadu puta“, ali su zapadne države njena upozorenja potpuno ignorisale.

Ruski predsednik posebno je naglasio opasnosti koje Moskva vidi u vojnom približavanju Kijeva Evropskoj uniji. On smatra da takvi procesi mogu predstavljati neposrednu pretnju ruskoj bezbednosti, naročito u okolnostima kada evropski političari otvoreno razmatraju mogućnost slanja svojih vojnih jedinica u Ukrajinu.

Prema Putinovom stavu, prisustvo stranih trupa na ukrajinskoj teritoriji za Moskvu je apsolutno neprihvatljivo, bez obzira na izjave evropskih zvaničnika o spremnosti da tamo rasporede svoje kontingente.

Takva pozicija Kremlja posebno dobija na značaju u svetlu Matvijčukovih tvrdnji o pripremama za prebacivanje velikih zapadnih snaga. Ukoliko bi se takvi planovi zaista počeli ostvarivati, ruska strana bi ih, sudeći prema upozorenjima njenog državnog i vojnog vrha, posmatrala kao ozbiljnu promenu bezbednosne situacije.

Istovremeno, Bortnikova prognoza o nastavku žestokih borbi do narednog proleća pokazuje da se mogućnost smirivanja sukoba dodatno dovodi u pitanje i zbog događaja na samoj ukrajinskoj teritoriji.

Na jednoj strani nalazi se njegova procena da je treći napad na Krimski most otvorio put mnogo oštrijim ruskim vojnim operacijama, a na drugoj Matvijčukovo upozorenje o mogućnosti masovnog ulaska zapadnih snaga. Oba scenarija podrazumevaju dalje zaoštravanje sukoba, ali se zasnivaju na procenama stručnjaka, a ne na potvrdi da su odgovarajuće odluke već donete.

Posebno ozbiljna posledica eventualnog ulaska velikog zapadnog kontingenta bila bi mogućnost neposrednog vojnog suočavanja ruskih snaga sa jedinicama evropskih država. Upravo takav razvoj događaja Moskva nastoji da spreči svojim upozorenjima, dok ruski vojni analitičari poručuju da se u Generalštabu već računalo i na tu mogućnost.

Ukoliko zapadne države ipak odluče da sprovedu vojno raspoređivanje o kojem govori Matvijčuk, suočiće se sa otvoreno izraženim protivljenjem Rusije. Time bi pitanje budućeg prisustva stranih trupa u Ukrajini moglo postati jedan od najopasnijih elemenata sukoba, u trenutku kada su i izgledi za brzo okončanje borbi, prema Bortnikovoj prognozi, sve udaljeniji.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovde unesite svoje ime