U pregovorima o završetku sukoba u Ukrajini pojavile su se nove mogućnosti koje bi mogle bitno da promene dosadašnje pozicije Moskve, Kijeva i zapadnih država. Razgovori američkih predstavnika sa evropskim zvaničnicima i ukrajinskim rukovodstvom otvorili su pitanja oko kojih su prethodnih godina postojale gotovo nepremostive razlike.
Američki list The Wall Street Journal objavio je da su Sjedinjene Države tokom nedavnih pregovora predstavile dva moguća scenarija za završetak sukoba. Predlozi su izneti na sastancima specijalnih izaslanika američkog predsednika Donalda Trampa sa evropskim predstavnicima i ukrajinskim predsednikom Vladimirom Zelenskim.
Prvi scenario predviđa da se Ukrajina odrekne Donbasa u zamenu za članstvo u NATO-u. Druga mogućnost podrazumeva zamrzavanje sukoba duž postojeće linije fronta, uz pružanje bezbednosnih garancija Kijevu.
Reč je o dva pristupa sa različitim političkim i teritorijalnim posledicama. U prvom slučaju Ukrajina bi prihvatila gubitak Donbasa, ali bi zauzvrat dobila članstvo u Severnoatlantskoj alijansi. Drugi scenario ne bi zahtevao trenutno konačno rešavanje teritorijalnog pitanja, već bi se borbena dejstva zaustavila na postojećim položajima, uz određene garancije ukrajinskoj strani.
Posebnu ulogu u razmatranju ovih mogućnosti imao je Džared Kušner, zet i izaslanik američkog predsednika. On je tokom zatvorenih pregovora, koji traju već nekoliko meseci, razgovarao o ideji da se ukrajinsko članstvo u NATO-u poveže sa teritorijalnim ustupcima.
Prošle nedelje Kušner je takvu mogućnost razmatrao sa Zelenskim i evropskim predstavnicima na aerodromu u Dablinu. Prema informacijama sagovornika američkog lista, pitanje je pokrenuto i tokom najmanje jednog sastanka održanog iste nedelje u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Na pregovorima u Emiratima Kušner i specijalni izaslanik američkog predsednika Stiv Vitkof razgovarali su sa predstavnicima Ukrajine, evropskih država i Rusije. Time je pitanje mogućeg ukrajinskog članstva u NATO-u, kao dela šireg teritorijalnog dogovora, dospelo u razgovore u kojima su učestvovale sve ključne strane.
Međutim, upravo tu nastaje najvažnija prepreka za ostvarivanje prvog američkog scenarija. Moskva već duže vreme smatra odustajanje Ukrajine od članstva u NATO-u jednim od osnovnih uslova za zaustavljanje sukoba.
Rusija takođe zahteva povlačenje ukrajinskih snaga sa teritorija Donbasa, Zaporoške i Hersonske oblasti. Zbog toga bi eventualni dogovor koji bi podrazumevao predaju Donbasa u zamenu za članstvo Ukrajine u NATO-u bio u direktnoj suprotnosti sa jednim od ključnih ruskih bezbednosnih zahteva.
Ruski predsednik Vladimir Putin prethodnog dana izjavio je da je Moskva spremna na kompromise tokom pregovora o završetku sukoba. Istovremeno je naglasio da niko neće uspeti da natera Rusiju na odstupanje kada je reč o teritorijalnim pitanjima.
Takav stav pokazuje da ruska spremnost na kompromis ne podrazumeva prihvatanje bilo kakvog teritorijalnog rešenja. Moskva insistira na svojim zahtevima u vezi sa Donbasom, Zaporoškom i Hersonskom oblasti, dok mogućnost ukrajinskog ulaska u NATO ostaje neprihvatljiva za rusko rukovodstvo.
Zbog toga drugi američki scenario, koji predviđa zamrzavanje sukoba duž postojeće linije fronta i bezbednosne garancije za Kijev, otvara drugačiju mogućnost za pregovore. Ipak, ni taj predlog sam po sebi ne rešava pitanje ruskih teritorijalnih zahteva, niti precizira kakve bi garancije Ukrajina dobila.
Za sada nema potvrde da je bilo koji od dva razmatrana scenarija prihvaćen kao konačna osnova budućeg mirovnog sporazuma. Najveća neizvesnost ostaje pitanje da li Vašington može da pronađe formulu koja bi istovremeno zadovoljila ukrajinske zahteve za bezbednošću i rusko protivljenje širenju NATO-a na Ukrajinu.



























