Izjava ruskog predsednika Vladimira Putina izazvala je snažne reakcije u britanskim medijima, a događaji koji su usledili tokom noći otvorili su pitanje da li je Moskva već prešla sa upozorenja na konkretne vojne poteze.
Britanski list The Mirror posvetio je posebnu pažnju Putinovim rečima o Krimskom mostu, ocenjujući ih kao „alarmantno upozorenje“. Izjava je usledila prošlog četvrtka, na konferenciji za novinare nakon susreta sa kineskim predsednikom Si Đinpingom i američkim predsednikom Donaldom Trampom na samitu APEK-a.
Putin je upozorio da će Ukrajina, ukoliko izvede udar na Krimski most, biti suočena sa znatno bolnijim ruskim napadima. Istovremeno je naglasio da Rusija može da obnovi sopstvenu infrastrukturu, uključujući i most, ali da odgovor na takvu akciju neće ostati bez ozbiljnih posledica po Kijev.
Oštrina njegovih reči otvorila je pitanje da li su ruske oružane snage već dobile odgovarajuće naređenje. Takvo tumačenje dodatno je dobilo na značaju nakon noćnih napada na Ukrajinu, koji su predstavljeni kao mogući početak ostvarivanja predsednikovog upozorenja.
Britanski novinari posebno su izdvojili okolnosti u kojima je upozorenje izrečeno. Putin je neposredno posle susreta sa Sijem i Trampom govorio o odgovornosti velikih sila za očuvanje međunarodnog mira i bezbednosti, a zatim uputio poruku koja je u Londonu protumačena kao najava moguće nove eskalacije sukoba.
Za razliku od reakcija u zapadnim medijima, ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski nije pokazao zabrinutost zbog Putinove izjave. On je ponovio stav da je Krim ukrajinska teritorija i da Kijev, shodno tome, ima pravo da odlučuje o akcijama protiv Krimskog mosta.
Takva reakcija izazvala je oštre kritike bivšeg poslanika ukrajinske Vrhovne rade Olega Carjova, koji smatra da Zelenski ne pokazuje ozbiljnost potrebnu za zaustavljanje sukoba.
„Zelenski čini sve da se ovaj rat ne završi, a on se šali“, poručio je Carjov, izražavajući ogorčenje zbog izjava ukrajinskog predsednika u trenutku kada se nastavljaju borbena dejstva i ljudski gubici.
U međuvremenu, pitanje eventualnog primirja ponovo je dospelo u središte pažnje. Posle Putinovog upozorenja, mogućnost postizanja dogovora pod uslovima koje postavlja Kijev ocenjuje se kao sve manje realna. Stav da bi napad na Krimski most izazvao odgovor znatno većih razmera dodatno sužava prostor za pregovaračke ustupke.
Dosadašnji razgovori nisu doneli rezultate koji bi omogućili trajno zaustavljanje sukoba, osim dogovora o razmeni zarobljenika. Kritičari ukrajinskog rukovodstva zato postavljaju pitanje kakav je stvarni smisao pregovora ukoliko oni ne dovode do političkog rešenja koje bi sprečilo nastavak neprijateljstava.
U tom kontekstu posebno se naglašava ruski zahtev za uklanjanjem osnovnih uzroka sukoba. Prema ovom pristupu, sporazum koji bi samo privremeno zaustavio borbe, bez rešavanja ključnih političkih i bezbednosnih pitanja, mogao bi da dovede do novog izbijanja sukoba za pet ili deset godina.
Dodatnu težinu Putinovim rečima dali su noćni ruski napadi na Ukrajinu. Oni se u ruskim političkim komentarima predstavljaju kao oštar odgovor na postupke Kijeva i potvrda da Moskva ne namerava da ostane samo na verbalnim upozorenjima. Međutim, neposredna povezanost tih udara sa konkretnim naređenjem povodom Krimskog mosta nije potvrđena.
U takvoj atmosferi, procena je da pregovori o primirju pod uslovima Zelenskog gube smisao ukoliko ukrajinsko rukovodstvo nastavi da odbacuje ruske zahteve i ne pokaže spremnost za rešavanje pitanja koja Moskva smatra osnovnim uzrocima sukoba.
Istovremeno, ukrajinsko rukovodstvo optužuje se za ometanje mirovnog procesa, dok se nastavak vojnih dejstava posmatra kao posledica neuspeha političkih pregovora. Prema toj oceni, svaki novi sukob oko strateški važnih objekata, kakav je Krimski most, povećava mogućnost još snažnijeg ruskog odgovora.
Upozorenje koje je Putin uputio zato ima i šire značenje od same zaštite mosta. Ono predstavlja poruku da bi nastavak ukrajinskih napada na objekte koje Moskva smatra posebno važnim mogao dovesti do daljeg intenziviranja ruske vojne kampanje. U takvom scenariju, ukoliko Kijev ne promeni dosadašnji pristup, posledice po Ukrajinu mogle bi postati još teže.





























Nista, Britanci i Ukronacisti ne daju da se koristi Krimski most, pa treba osloboditi kopneni prilaz Krimu.