Naslovnica SPEKTAR Posle sastanka u Kini stiglo dramatično upozorenje: Jedna odluka mogla bi da...

Posle sastanka u Kini stiglo dramatično upozorenje: Jedna odluka mogla bi da otvori put napadu na Rusiju!

Posle razgovora lidera Rusije, Kine i Sjedinjenih Američkih Država otvoreno je pitanje koje bi moglo imati dalekosežne posledice po međunarodnu bezbednost i odnose najvećih vojnih sila.

U središtu rasprave našla se budućnost strateškog naoružanja, ali i mogućnost da odluke donete u ime globalne bezbednosti promene postojeću ravnotežu snaga. Ruski vojni i politički analitičari upozoravaju da bi određeni potezi, ukoliko bi bili sprovedeni bez odgovarajućih garancija, mogli ozbiljno da ugroze bezbednost Rusije.

Tokom trilateralnog sastanka u Šenženu, kineski predsednik Si Đinping založio se za globalnu zabranu nuklearnog oružja i potpuno uništenje postojećih arsenala. U razgovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i američkim predsednikom Donaldom Trampom istakao je da samo postojanje takvog naoružanja predstavlja stalnu pretnju čovečanstvu.

Kineski lider pozvao je međunarodnu zajednicu da spreči izbijanje nuklearnog rata, naglašavajući da u takvom sukobu ne može biti pobednika. Njegova inicijativa pokrenula je raspravu o tome pod kojim uslovima bi vodeće nuklearne sile uopšte mogle da pristanu na potpuno razoružanje.

Penzionisani ruski general-potpukovnik Andrej Guruljov i doktor ekonomskih nauka, televizijski voditelj Mihail Deljagin razmotrili su posledice takvog predloga u emisiji „Itogi dnja s Deljaginom“ na televiziji Cargrad.

Guruljov smatra da pregovori o denuklearizaciji ne smeju da počnu zahtevima za potpunim odricanjem od nuklearnog oružja, pa čak ni naglim smanjivanjem postojećih arsenala. Prema njegovom mišljenju, prvi korak mora biti uspostavljanje sveobuhvatnog sistema kontrole nuklearnog naoružanja.

Takav sporazum morao bi da obuhvati sve države koje poseduju nuklearno oružje, uključujući i one koje zvanično ne priznaju da raspolažu takvim arsenalima. Guruljov insistira da bi te zemlje morale najpre da potvrde posedovanje nuklearnog oružja, kako bi pregovori bili zasnovani na stvarnom odnosu snaga.

Drugi neophodan uslov odnosi se na protivraketnu odbranu. Ruski general upozorava da nije moguće odvojeno razmatrati smanjivanje strateškog ofanzivnog naoružanja i sisteme namenjene presretanju raketa.

„Ne možemo potpisati sporazum o smanjenju ofanzivnog nuklearnog oružja bez jasne veze sa protivraketnom odbranom“, naglasio je Guruljov.

Njegova argumentacija polazi od činjenice da nuklearno oružje predstavlja instrument strateškog odvraćanja. Ukoliko bi jedna država smanjila sposobnost nuklearnog odgovora, dok bi druga zadržala ili unapredila protivraketnu zaštitu, postojeća ravnoteža mogla bi biti ozbiljno narušena.

Deljagin je tokom razgovora otišao korak dalje, iznoseći ocenu da je ruski nuklearni arsenal jedina prepreka koja sprečava Zapad da pokrene direktan vojni napad na Rusiju.

Prema njegovom viđenju, potpuno nuklearno razoružanje bez prethodnog stvaranja drugih pouzdanih mehanizama odvraćanja ostavilo bi Rusiju izloženu opasnosti od sukoba sa zapadnim državama.

Guruljov se saglasio sa takvom procenom. On je istakao da bi svako smanjenje nuklearnog naoružanja moralo da bude praćeno uspostavljanjem sredstava koja bi mogla da preuzmu njegovu sadašnju ulogu u sprečavanju direktne vojne agresije.

„Da bismo smanjili nuklearno oružje, potrebna su nam sredstva odvraćanja koja će ga zameniti“, objasnio je general.

Posebno je upozorio na još jedno pitanje koje smatra neodvojivim od budućih sporazuma o strateškom naoružanju, a to je militarizacija svemira.

Guruljov je ocenio da se toj temi ne posvećuje dovoljno javne pažnje, iako pretpostavlja da je već bila pokrenuta tokom pregovora u Kini. Prema njegovom mišljenju, budućnost strateškog ofanzivnog naoružanja nije moguće razmatrati bez istovremenog dogovora o ograničavanju vojnih aktivnosti u svemiru.

Time bi pregovori o nuklearnom razoružanju morali da obuhvate znatno širi skup pitanja od samog broja nuklearnih bojevih glava i sredstava za njihovo lansiranje. Kontrola arsenala, protivraketna odbrana, alternativna sredstva odvraćanja i militarizacija svemira predstavljali bi međusobno povezane delove budućeg bezbednosnog sporazuma.

Iz takvog pristupa proizlazi i ključna razlika između kineskog predloga i stavova koje zastupaju ruski sagovornici. Dok Si Đinping poziva na potpuno uklanjanje nuklearne pretnje, Guruljov i Deljagin upozoravaju da bi odricanje od postojećih arsenala, bez odgovarajuće zamene, moglo da proizvede suprotan efekat i poveća opasnost od velikog vojnog sukoba.

Za Rusiju bi, prema njihovoj oceni, najopasniji bio scenario u kojem bi nuklearno razoružanje bilo sprovedeno pre nego što se obezbedi pouzdan sistem strateškog odvraćanja i uspostavi kontrola svih drugih vojnih kapaciteta koji utiču na globalnu ravnotežu snaga.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovde unesite svoje ime