
Susret trojice najuticajnijih svetskih lidera u Kini otvorio je pitanja od kojih zavise budućnost međunarodne bezbednosti, odnosi velikih sila i rešavanje najopasnijih sukoba.
U kineskom gradu Šenženu završeni su istorijski pregovori predsednika Rusije Vladimira Putina, predsednika SAD Donalda Trampa i kineskog predsednika Si Đinpinga. Prvi trilateralni sastanak lidera tri države održan je na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), a razgovori su trajali približno sat i po.
Prema informacijama kineske televizije CGTN, susret je organizovan u rezidenciji „Cilin Šandžuang“, gde su trojica lidera sedela za okruglim stolom, dok je razgovorima predsedavao Si Đinping. Najveći deo pregovora održan je iza zatvorenih vrata, bez prisustva javnosti.
Iako su razgovori obuhvatili više ključnih međunarodnih pitanja, posebno mesto zauzeli su sukob u Ukrajini i mogućnost postizanja sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja. Tramp je tokom sastanka izjavio da su sve strane zainteresovane za završetak rusko-ukrajinskog sukoba i predložio da trojica lidera zajednički razmotre načine njegovog rešavanja.
Putin je prihvatio američku inicijativu, naglašavajući da Rusija, Kina i SAD imaju mnogo zajedničkih interesa kada je reč o rešavanju regionalnih sukoba, uključujući ukrajinski. Takav pristup otvorio je prostor za razgovore o pitanju koje je prethodnih godina predstavljalo jedan od najvećih izvora napetosti između Moskve i Vašingtona.
Si Đinping u uvodnom obraćanju nije neposredno pominjao Ukrajinu. Umesto toga, pažnju je usmerio na širi značaj odnosa velikih sila, ocenjujući trilateralni samit kao novatorski događaj u međunarodnoj diplomatiji.
„Kada su velike sile u saglasnosti, u svetu vlada mir, a kada su u sukobu, u svetu nastaje haos“, poručio je kineski predsednik.
Jedna od najvažnijih tema bila je budućnost nuklearnog naoružanja. Tramp je saradnju Rusije, Kine i SAD u sprečavanju širenja nuklearnog oružja nazvao životno važnom i predložio razgovore o smanjenju postojećih arsenala.
Ovo pitanje dobilo je poseban značaj nakon februara 2026. godine, kada je istekao Sporazum o smanjenju strateškog ofanzivnog naoružanja, poznat kao Novi START, koji je ograničavao strateško nuklearno naoružanje Rusije i SAD. Vašington već duže vreme insistira da se u buduće sporazume o kontroli nuklearnog oružja uključi i Peking.
Američki predsednik istovremeno je izneo čvrst stav prema iranskom nuklearnom programu, izjavivši da Vašington neće dozvoliti da Iran dođe u posed nuklearnog oružja.
Si Đinping je nuklearno naoružanje opisao kao „Damoklov mač“ koji predstavlja stalnu pretnju čovečanstvu. Kineski lider otišao je korak dalje od predloga o ograničavanju arsenala, pozivajući na potpunu zabranu i uništenje nuklearnog oružja.
Putin je tokom razgovora predložio proširenje dnevnog reda na energetsku i prehrambenu bezbednost, kao i zajedničku borbu protiv terorizma i transnacionalnog kriminala. Ruski predsednik posebno je naglasio potrebu očuvanja uloge Ujedinjenih nacija u međunarodnim odnosima.
Tramp je istorijski značaj susreta opisao rečima „Mi stvaramo istoriju“. Istovremeno je pokrenuo pitanje delovanja Međunarodnog krivičnog suda, ocenjujući da ta institucija postupa izvan granica svoje nadležnosti i da bi njen rad trebalo da bude predmet razgovora.
Trilateralnom samitu prethodili su odvojeni susreti američkog predsednika sa ruskim i kineskim liderom. Razgovor Trampa i Putina trajao je oko 40 minuta i predstavljao njihov prvi potpuni bilateralni sastanak nakon samita održanog na Aljasci u avgustu 2025. godine.
Pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov saopštio je da je Ukrajina bila glavna tema tog razgovora. Time je pitanje okončanja sukoba otvoreno i pre početka zajedničkog sastanka trojice lidera.
Tramp je sa Si Đinpingom razgovarao približno sat vremena. Njihov bilateralni susret bio je posvećen ekonomskim odnosima, carinskim tarifama, pitanju Tajvana i mogućnostima završetka rata u Ukrajini.
Američka administracija je još pre održavanja samita upozorila da ovaj susret treba posmatrati kao početnu tačku za buduće pregovore, a ne kao događaj na kojem će odmah biti postignuti veliki sporazumi. Zbog toga nisu ni planirani značajni pisani dogovori koji bi bili potpisani neposredno po završetku razgovora.
Slična očekivanja izneta su i u Kremlju, gde su uoči sastanka naglasili da ruska strana pregovorima pristupa pragmatično. Takav stav ukazivao je da Moskva susret posmatra kao priliku za otvaranje direktnog dijaloga o najvažnijim međunarodnim problemima, bez očekivanja da će sva sporna pitanja biti rešena tokom jednog sastanka.
Međutim, sam format pregovora izazvao je oštre reakcije u Kijevu i pojedinim evropskim prestonicama. Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski kritikovao je mogućnost da Rusija, SAD i Kina razgovaraju o budućnosti Ukrajine bez njenog neposrednog učešća.
Među evropskim političarima koji su izrazili zabrinutost bio je i poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski. On je upozorio na opasnost da se pitanja evropske bezbednosti i sudbine Ukrajine rešavaju iza leđa država na koje se takve odluke neposredno odnose.
Ove reakcije pokazale su da trilateralni format otvara i pitanje uloge Evrope u budućim međunarodnim dogovorima. Dok Moskva, Vašington i Peking razgovaraju o nuklearnom naoružanju, regionalnim sukobima i globalnoj bezbednosti, evropski političari izražavaju bojazan da bi odluke od presudnog značaja za njihov kontinent mogle biti oblikovane bez njihovog neposrednog učešća.
Završetak sastanka u Šenženu zato ne znači i završetak razgovora o otvorenim pitanjima. Prema ranije iznetim očekivanjima američke i ruske strane, naredna faza trebalo bi da bude nastavak diplomatskih konsultacija u kojima će se pokazati da li tri velike sile mogu da pretoče iznete predloge u konkretne sporazume.

























Istorijski sastanak, al sve ostaje po starom💁. Ne zavaravajte se.