
Evropska unija priprema novi finansijski potez koji bi mogao da izazove ozbiljan spor sa Moskvom i ponovo otvori pitanje sudbine ruske imovine blokirane u evropskim državama.
U Briselu se razmatra mehanizam kojim bi se nastavilo finansiranje Ukrajine, ali bi istovremeno bila stvorena osnova za korišćenje ruskih sredstava ukoliko Moskva odbije da prihvati finansijske obaveze koje joj evropske institucije nameravaju da nametnu.
Takav pristup mogao bi da izazove nove rasprave unutar Evropske unije, posebno zbog ranijih upozorenja Rusije o posledicama eventualne konfiskacije njene državne imovine.
Evropska komisija priprema predlog kojim bi Ukrajini bio odobren kredit od 45 milijardi evra, a njegova otplata bila bi povezana sa budućim ruskim ratnim reparacijama. Prema dokumentu u koji je imao uvid Politiko, Evropska unija zadržala bi pravo da upotrebi zamrznutu rusku imovinu ukoliko Moskva odbije da isplati predviđenu odštetu.
Takvo rešenje praktično bi omogućilo da Kijev dobije velika finansijska sredstva bez obaveze da ih sam vraća. Kredit bi se otplaćivao iz reparacija koje bi Rusija eventualno isplatila, dok bi u slučaju njenog odbijanja teret otplate mogao da bude prebačen na rusku suverenu imovinu blokiranu na teritoriji Evropske unije.
U dokumentu se izričito navodi da EU zadržava pravo korišćenja zamrznutih ruskih sredstava za otplatu kredita ukoliko Moskva ne pristane da plaća reparacije. Na taj način Brisel pokušava da uspostavi finansijski mehanizam u kojem se otplata ukrajinskog duga vezuje za rusku imovinu, umesto za buduće prihode ukrajinske države.
Ovakva konstrukcija ima poseban značaj zbog rastućeg ukrajinskog javnog duga. Posle više od četiri godine rata, dodatno kreditno zaduživanje predstavljalo bi sve veći teret za Kijev. Predloženi evropski model trebalo bi da očuva održivost tog duga, jer Ukrajina ne bi morala da izdvaja sredstva za vraćanje novog zajma.
Brisel planira da potrebnih 45 milijardi evra prikupi izdavanjem zajedničkih evropskih dužničkih instrumenata, za koje bi garanciju predstavljao budžet Evropske unije. Time bi finansiranje bilo organizovano na nivou Unije, dok bi buduće ruske reparacije ili zamrznuta imovina služile kao predviđeni izvor otplate.
Međutim, predlog se ne ograničava samo na ovaj kredit. Evropska komisija razmatra i dodatne mere koje bi omogućile državama Grupe sedam, odnosno G7, da Ukrajini odobre nove zajmove. Njihova otplata bila bi povezana sa budućim tokovima vanrednih prihoda nastalih usled blokiranja ruske suverene imovine.
Reč je o mehanizmu kojim bi prihodi povezani sa zamrznutim ruskim sredstvima postali finansijska osnova za dodatno kreditiranje Kijeva. Takav pristup omogućio bi da se, pored planiranih 45 milijardi evra, otvori prostor za nove kredite zapadnih država.
O predlogu bi evropski lideri trebalo da razgovaraju na sastanku u Briselu krajem naredne nedelje. Na dnevnom redu biće i naredni sedmogodišnji budžet Evropske unije, kao i dugoročne finansijske potrebe Ukrajine. Ova pitanja povezana su sa nastojanjima evropskih institucija da obezbede nastavak pomoći Kijevu bez dodatnog neposrednog opterećivanja njegovih javnih finansija.
Ipak, pominjanje mogućnosti konfiskacije ruske imovine moglo bi ponovo da pokrene oštre rasprave o njenom korišćenju. Poseban problem predstavlja činjenica da je malo verovatno da će Moskva dobrovoljno pristati da Ukrajini isplaćuje ratne reparacije, zbog čega bi mehanizam predviđen za slučaj ruskog odbijanja mogao da dobije ključni značaj.
Ruske vlasti već su u više navrata upozoravale da bi konfiskacija suverene imovine Ruske Federacije imala teške posledice po evropske države. Moskva takvu mogućnost posmatra kao potez na koji bi odgovorila odgovarajućim protivmerama.
Rusija je, prema informacijama iz Moskve, već pripremila mere za slučaj da evropske države odluče da oduzmu njenu blokiranu imovinu. Njihov sadržaj zasad nije javno saopšten, ali su ruska upozorenja upućena upravo državama koje razmatraju korišćenje tih sredstava.
Zbog toga predlog Evropske komisije ne otvara samo pitanje budućeg finansiranja Ukrajine. Ukoliko Brisel zaista odluči da aktivira mogućnost konfiskacije, evropske države mogle bi da se suoče sa ruskim protivmerama čiji obim i konkretne posledice još nisu poznati.



























