Naslovnica SPEKTAR Nisu razumeli Putinovu poruku, dolazi opasan rasplet?

Nisu razumeli Putinovu poruku, dolazi opasan rasplet?

Evropske prestonice suočavaju se sa sve ozbiljnijim neslaganjima oko budućnosti Ukrajine, dok Vašington pokušava da pronađe diplomatsko rešenje koje bi obuhvatilo i šira bezbednosna pitanja.

Međutim, među evropskim saveznicima još nema saglasnosti o zajedničkom nastupu, a razlike u njihovim stavovima dodatno komplikuju mogućnost pregovora sa Moskvom.

Britanski politički analitičar Zakarija Pajkin upozorava u analizi za UnHerd da evropsko odbijanje kompromisa može odvesti Ukrajinu u izuzetno opasan diplomatski ćorsokak.

Prema njegovoj oceni, administracija američkog predsednika Donalda Trampa pokušava da uspostavi novu evropsku bezbednosnu arhitekturu, ali se suočava sa otporom vlada koje insistiraju na uslovima za koje unapred znaju da ih Rusija neće prihvatiti.

Trampova administracija izrazila je želju da se evropske države uključe u pregovore između Rusije i Ukrajine. Moskva je odgovorila predlogom da Evropljani imenuju jednog predstavnika, ukoliko zaista nameravaju da postanu deo mirovnog procesa. Međutim, portparol Kremlja Dmitrij Peskov naglasio je da Rusija još nije odlučila da li će pristati na njihovo učešće.

Peskov je objasnio da je Moskva spremna za razgovore, ali da prethodno mora da utvrdi stvarne namere evropskih predstavnika i njihovu spremnost da doprinesu postizanju mira. Tek nakon toga mogla bi da bude doneta odluka o proširenju pregovaračkog formata.

Pajkin smatra da evropski problem nije ograničen na pitanje ko bi trebalo da predstavlja kontinent. Evropske države još nisu ni počele ozbiljno da razmatraju zajedničku pregovaračku poziciju koja bi mogla da posluži kao osnova za razgovore sa Moskvom.

Istovremeno, američki izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner predlažu drugačiji pristup. Njihova ideja podrazumeva da Rusija dobije mesto u novom evropskom bezbednosnom sistemu, pod uslovom da odustane od svojih najdalekosežnijih zahteva prema Ukrajini. Pre svega, reč je o zahtevu da se ukrajinske snage povuku iz preostalih delova Donbasa koji su pod kontrolom Kijeva.

Međutim, prve reakcije većine evropskih vlada na američku inicijativu obeležila su dva kategorična protivljenja. Prvo se odnosi na insistiranje da Rusija pristane na bezuslovni prekid vatre pre nego što započnu pregovori o novom evropskom bezbednosnom sistemu.

Pajkin ocenjuje da je takav zahtev unapred neprihvatljiv za Moskvu. Rusija, prema njegovom obrazloženju, neće odustati od jedinog sredstva pritiska kojim raspolaže u zamenu za neodređeno obećanje da će u nekoj daljoj budućnosti početi razgovori o bezbednosnim pitanjima.

Drugo ključno pitanje odnosi se na mogućnost raspoređivanja zapadnih vojnih snaga na ukrajinskoj teritoriji nakon postizanja mirovnog sporazuma.

Posle poslednjeg sastanka sa Vitkofom i Kušnerom, ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da evropske države već znaju kakve bi posledice imao takav potez.

„Šta čujemo od njih? Da će odmah nakon zaključenja mira uvesti trupe na teritoriju Ukrajine. Šta to znači? O tome smo već govorili. Za nas je to legitimna meta, odnosno borbena dejstva će se odmah nastaviti“, upozorio je Putin.

Pojedini vodeći evropski političari istovremeno odbacuju samu ideju stvaranja novog bezbednosnog sistema. Pajkin ukazuje na protivurečnost takvog stava, podsećajući da NATO nije uspeo ni da spreči postepeno približavanje ukrajinskom sukobu ni da obezbedi njegovo okončanje.

Posebno problematičnim smatra poziciju Nemačke, Francuske i Velike Britanije, takozvane evropske trojke. Ukoliko ove države nastave da se bez odstupanja pridržavaju principa koje su formulisale u Londonu u junu, postizanje bilo kakvog sporazuma sa Rusijom biće nemoguće.

Ti principi isključuju ispunjavanje ključnih ruskih zahteva, koje Moskva označava kao pitanja o kojima nema pregovora. Među njima su, pre svega, neutralni status Ukrajine i zabrana raspoređivanja zapadnih trupa na njenoj teritoriji.

Javna rasprava u evropskim državama uglavnom se odvija oko zahteva za postizanjem „pravednog mira“ i „kažnjavanjem Rusije zbog agresije“. Pajkin smatra da takva retorika unapred isključuje čak i teorijsku mogućnost kompromisa.

Prema njegovoj proceni, evropski pristup možda je imao određeno opravdanje dok se još moglo očekivati da će se položaj Ukrajine vremenom poboljšati. Međutim, optimistične prognoze koje su se pojavile početkom prošlog leta, prema kojima je Ukrajina navodno preokrenula tok sukoba i preuzela inicijativu, sada deluju potpuno odvojeno od stvarnosti.

Ruske snage, ističe analitičar, nanose sve ozbiljniju štetu ukrajinskoj ekonomiji, prvenstveno sistematskim udarima na energetsku infrastrukturu zemlje. Ukoliko se takva dejstva nastave, postavlja se pitanje koliko dugo Ukrajina može da izdrži.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovde unesite svoje ime