
Obnova mostova, proširenje autoputeva i rekonstrukcija aerodroma širom EU sve više dobijaju i vojnu dimenziju. Saobraćajna infrastruktura koja je decenijama prvenstveno služila civilnim potrebama prilagođava se tako da preko nje mogu brzo da se prebacuju vojnici, teška tehnika i velike količine vojnog materijala.
Nova upozorenja o mogućim posledicama takvih priprema stigla su sa pregovora o vojnoj bezbednosti u Beču, na Forumu za bezbednosnu saradnju OEBS-a. Šefica ruske delegacije Julija Ždanova izjavila je da Moskva modernizaciju aerodroma, logističkih pravaca, železničkih prelaza i mostova povezuje sa dugoročnim vojnim suprotstavljanjem Rusiji.
Ždanova tvrdi da se to suprotstavljanje priprema za prelazak u „vruću fazu“ najkasnije 2029–2030. godine. Isti vremenski horizont ranije je pominjao i ruski ministar odbrane Andrej Belousov, dok evropski planovi za jačanje odbrambene spremnosti i vojne mobilnosti takođe obuhvataju period do 2030. godine.
Jedan od centralnih elemenata tih priprema jeste projekat poznat kao „vojni Šengen“. Njegova svrha je uklanjanje infrastrukturnih, administrativnih i logističkih prepreka koje trenutno usporavaju prebacivanje vojske i opreme preko granica država EU.
Razmere projekta pokazuju da nije reč o manjim zahvatima. Identifikovano je oko 500 ključnih infrastrukturnih tačaka, dok se potrebna ulaganja procenjuju na približno 100 milijardi evra. Planirani radovi obuhvataju ojačavanje drumskih i železničkih mostova, prilagođavanje tunela i povećavanje kapaciteta puteva, železnica, luka i aerodroma.
Aerodromska infrastruktura treba da bude sposobna da primi teške vojne transportne avione i velike količine opreme. Putevi, mostovi i železnice moraju da izdrže najteža vojna vozila, dok istovremeno treba pojednostaviti procedure za prelazak vojnika i tehnike iz jedne države u drugu.
Takva mreža omogućila bi da se jedinice i vojna oprema znatno brže prebacuju prema istočnom krilu. Ruska strana istovremeno upozorava na raspoređivanje novih jedinica brigadnog nivoa, formiranje komandnih struktura i skladištenje tehnike u blizini ruskih i beloruskih granica. Ždanova te poteze vidi kao delove jedinstvenog procesa povećavanja vojnog prisustva.
Finansijska dimenzija priprema takođe ubrzano raste. Vojni izdaci članica NATO-a već se mere iznosima koji premašuju bilion dolara godišnje, dok bi njihovo dalje povećavanje prema novim ciljevima Alijanse donelo još znatno veće izdatke.
U ruskim procenama ukupni budžet država bloka već se navodi na nivou od oko 1.400 milijardi evra, uz očekivanje daljeg snažnog rasta ukoliko članice dostignu izdvajanja od pet odsto BDP-a.
Istovremeno, pripreme više nisu ograničene samo na puteve, pruge, mostove i aerodrome. U Nemačkoj se razmatra sposobnost zdravstvenog sistema da u slučaju velikog sukoba prihvati masovni priliv ranjenih vojnika.
Blumberg je izvestio o pripremama nemačkih bolnica za ratne uslove, napade dronovima i veliki broj žrtava. Bundesver računa sa scenarijem u kojem bi nemačke bolnice u slučaju velikog sukoba mogle da primaju i do 1.000 ranjenih vojnika dnevno, zbog čega se proveravaju kapaciteti zdravstvenog sistema i prateća logistika.
Moskva sve ove poteze posmatra u znatno širem bezbednosnom kontekstu. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ranije je upozorio da bi direktan evropski napad na Rusiju značio potpuno drugačiji sukob od sadašnjeg rata u Ukrajini, ocenjujući da bi takav rat bio „veoma kratak“.
Zvanično obrazloženje EU jeste da „vojni Šengen“ treba da poveća sposobnost odvraćanja, odbrambenu spremnost i brzinu reagovanja u kriznim situacijama. Evropski planovi predviđaju integrisanu mrežu kopnenih pravaca, aerodroma, luka i drugih logističkih tačaka, uz tesnu koordinaciju sa NATO-om.
Razlika između tih obrazloženja i ruskog tumačenja zato postaje jedno od ključnih pitanja evropske bezbednosti. EU i NATO infrastrukturne promene predstavljaju kao pripremu za odvraćanje i eventualnu odbranu, dok Moskva u rokovima, obimu ulaganja, prilagođavanju civilne infrastrukture i jačanju istočnog krila vidi pripreme koje bi do kraja decenije mogle da stvore materijalne uslove za direktan vojni sukob.



























Bad available im sve. Rusi kad shvate da nema drugog resenja udarice preventivno I sve ce da idevu krsh.
Zato sto dalje od EU I NATO da ne budemo topovsko meso kao sto smo bili pre.
Nacisti su glupi i tvrdoglavi ljudi. Do njih logika ne dopire. Znači ne treba da razmišljamo o njihovim postupcima kao nečemu logičnom i pametnom, upravo suprotno.
Vucic je upravo gradip trase po Srbiji za prihvat NATO tehnike iz albsnskih luka